ISTARSKI SVEMIRSKI PROGRAM
Tekst: Karlo Bermanec
Foto: ProGEO-Hrvatska/Marko Zubonja/Vidulini
U Hrvatskoj su se u više navrata pokretali različiti svemirski programi, ali s malo vidljivog uspjeha. Možda se to laicima može činiti kao nešto rezervirano samo za bogate sredine, no podsjećam da svoje svemirske programe danas imaju i mnoge zemlje takozvanog “trećeg svijeta”. Svemirski program, kakav god da on bio, je izvrsna prilika za obogaćivanje STEM programa naših škola i fakulteta. Zato ohrabruje svaka nova inicijativa i napor entuzijasta da u svojoj sredini pokrenu aktivnost kojom se izdižu iz prosječnosti i uspavanosti našeg društva.
Istarski svemirski program pokrenula je Astronomska udruga Vidulini iz Pule, i pionirski je pothvat te vrste u RH, pa i na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Bitno je naglasiti da su kao partneri s Astronomskom udrugom Vidulini u projekt uključeni učenici i profesori Pulske Industrijsko-obrtničke škole koji su u tom programu prepoznali izvrsnu priliku za motiviranje učenika i usvajanje novih znanja i vještina.
Popularno znanstveni angažman
U sklopuTjedna kozmonautike 2021. godine i proslave 60. obljetnice leta prvog čovjeka u svemir, kozmonauta Jurija Gagarina, u Puli je boravilo rusko izaslanstvo predvođeno veleposlanikom Ruske Federacije u RH Andrejem Nesterenkom.Tom je prigodom otkriveno poprsje kozmonauta Jurija Gagarina i otvorena je Planetarna šetnica sa sunčanim satom u sklopu Centra za istraživanja svemira na prostoru Industrijsko-obrtničke škole u Puli.
Centar za istraživanje svemira Pula
Centar za istraživanje svemira Pula zamišljen je kao vizualno-doživljajni skup instalacija s edukativnom zadaćom te svakodnevnom praktičnom ulogom. Vanjski kompleks centra čine četiri edukativno-informativne instalacije koje se mogu slobodno posjetiti, vidjeti, i doživjeti u neposrednoj blizini škole. Sunčani sat je centralno mjesto odakle sve počinje, baš kao u svemiru i Sunčevom sustavu čiji smo i mi dio.
Na Sunčani sat nadovezuje se planetarna šetnica izrađena u mjerilu pa je tako, primjerice, 150 milijuna kilometara između Sunca i Zemlje na šetnici predstavljeno udaljenošću od jednog i pol metra. Do Jupitera ima skoro milijardu kilometara – a na šetnici nepunih deset metara. Pluton, koji po današnjoj definiciji više nije planet nego planet patuljak, udaljen je 65 metara, a u svemiru bi to bilo šest i pol milijardi kilometara. Na taj način posjetitelji mogu doživjeti stvarne udaljenosti u našem planetarnom sustavu. Do planeta se stiže puteljcima, brižljivo odabranim smjerovima, a svakom planetu pridodan je i mali puteljak izvan glavnog smjera koji predstavlja isječak njegove orbite oko Sunca. Izuzev Merkura, Venere i Zemlje koji su preblizu Suncu, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton predstavljeni su sadnicama stabala.
Krajem 2021. godine u sklopu šetnice je privremeno postavljena maketa rakete koju su izradili učenici prvih razreda Industrijsko-obrtničke škole u Puli koji su kroz praktičan rad na raketi naučili skicirati, crtati, rezati, brusiti, variti i bojiti. U tom je projektu bilo angažirano tridesetak učenika iz 6 razreda koji su izradili svaki dio prve pulske makete rakete. Lansirna rampa i raketa bit će trajno postavljeni u atriju školske zgrade, kao prvi od pet planiranih izložaka u ARES/LUNA poligonu u sklopu Centra za istraživanje svemira Pula.
Planirano je da učenici i njihovi mentori u atriju škole izrade vjernu kopiju Mjesečeve i Marsove površine na približno 60 m2 te da tamo postave makete robotskih sondi koje su sletjele na Mjesec i Mars. Zamisao je da se posjetitelji mogu prošetati površinom Mjeseca i Marsa i vidjeti sonde koje je čovječanstvo tamo poslalo. Više detalja o angažmanu profesora, učenika i članova udruge Vidulini možete naći na web stranici: https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/zanimljivosti/zavrsena-prva-faza-radova-pri-centru-za-istrazivanje-svemira-pula/3032
Prvo lansiranje HISTRIONA u bliski svemir
Da nije riječ samo o prolaznom hiru ili medijskoj pompi, svjedoči stalna aktivnost članova Astronomske udruge Vidulini. Članovi udruge izradili su tri stratosferske sonde koje se lansiraju u bliski svemir pomoću balona punjenog helijem. Nakon postizanja najviše visine, sonda se spušta padobranom prema moru gdje ju očekuju članovi udruge. Prve stratosferske sonde su lansirane 11. srpnja 2010. godine, što je tada medijski popratila Nova TV, a nosile su naziv HISTRION i redni broj. Tada su lansirane HISTRION-2, HISTRION-3 i sonda HISTRION-1A s prvim hrvatskim “astronautom” – lutkicom medvjedića koja je dobivena od UNICEFa.
Po lansiranju, sonde su bile praćene vizualno dalekozorom i teleskopom, i putem radio-signala. To je bilo prvi puta da je misija ovakvog tipa s uspješnim lansiranjem, slijetanjem i povratom informacija ostvarena u Hrvatskoj. Detalje i fotografije prvog lansiranja iz 2010. godine možete pronaći na: (https://www.zvjezdarnica.com/astronautika/istrazivanja/povijesno-lansiranje-stratosferskih-sondi-iz-vidulini/1014 ). Unatoč tome što se iz Istre u svemir ne šalju prave, velike rakete i sonde, ovo je impresivan pothvat koji više nego bilo kakva teorija podučava učenike tehničkih usmjerenja i buduće mlade znanstvenike. Pravo STEM postignuće!
Do veljače 2022. godine ostvareno je desetak takvih misija, odnosno lansirano je desetak letjelica, od kojih je većina bila potpuno uspješna. Samo su tri bile djelomično uspješne, jer su letjelice-sonde izgubljene pri slijetanju, i do danas nisu nađene. Prema zadnjim podacima koje su s njih primili, one bi se još uvijek mogle nalaziti negdje u okolici Vižinade u Istri.
Stratosferski HISTRIONI su u svom letu prošli troposferu i tropopauzu, a zatim dospjeli visoko u stratosferu, iznad Armstrongove granice na 20.000 m koja predstavlja početak područja koje se definira kao bliski svemir. Po dostizanju maksimalne visine leta (30.000m) započeoje njihov povratak i slijetanje na morsku površinu u Kvarnerskom zaljevu, na području između istočne obale Istre i zapadne obale Cresa.
Svaka od letjelica izrađena je od ekstrudiranog stiropora i sadržavala je četiri osnovna modula. Glavni modul sadrži elektroniku koja kontrolira parametre leta, senzore, optoelektroniku, i telekomunikacije. Drugi modul je namijenjen eksperimentima iz astrobiologije, kemije i fizike. Treći modul namijenjen je društvenim znanostima, a četvrti je modul namijenjen gospodarstvu.
Uz lansiranja serije autonomnih bespilotnih letjelica HISTRION 201 i 202, krajem 2021. godine, lansirana je i nova eksperimentalna letjelica HISTRION 301 (https://www.youtube.com/watch?v= mvhOhbeqfqk). U te tri misije letjelica HISTRION, nalazilo se oko tri stotine različitih eksperimenata, koje su osmislili suradnici na sveučilištima, institutima, osnovnim i srednjim školama, udrugama i tvrtkama. Zajedno s organizacijskim timom u projektu neposredno sudjeluje preko tri stotine ljudi, a pribrojivši učenike i studente broj doseže oko tisuću ljudi. Najviše je sudionika iz Hrvatske, a uz njih su i sudionici iz Njemačke, Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije i Mađarske. Na temelju eksperimenata s letova HISTRIONA izrađen je i znanstveni rad iz astrobiologije (https://hrcak.srce.hr/file/380110 )
Planovi za budućnost
Cijela priča oko lansiranja automatskih bespilotnih letjelica i Istarskog svemirskog programa najvažnija je stvar koja kritično nedostaje našem društvu, a to je poticaj ljudi na razmišljanje, te ohrabrenje da gaje i ostvare svoje ideje. Sada su već u izradi nove sonde HISTRION, a cilj im je da u bliskoj budućnosti postignu visinu od 30-40 kilometara.
Letjelica HISTRION 301 i svi prototipovi ovog tipa letjelica konzervirani su i spremljeni kako bi u budućnosti postali izlošci u muzejskoj postavi Istarskog svemirskog programa.
- Slika 1 – logo Astronomske udruge Vidulini
- Slika 2 – učenici i profesori Pulske Industrijsko-obrtničke škole uz maketu rakete
- Slika 3 – lansiranje sondi HISTRION 108 i 110
- Slika 4 – Vidulini HISTRION shema leta
- Slika 5 – snimak kamere na sondi HISTRION 6 – pogled na Istru
- Slika 6 – letjelice HISTRION 201 i 202
