GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI – IZLOŽBA POVODOM 50. GODINA HRVATSKOG PROLJEĆA
Tekst: S. K.
Foto: M. T.
Hrvatski povijesni muzej u povodu 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća otvara u utorak, 11. siječnja 2022. u Galeriji Klovićevi dvori, izložbu “Sedamdesetprva”, posvećenu 1971. godini. Izložba u Klovićevim dvorima za javnost će biti otvorena od 12. siječnja, a moći će se razgledati do 13. ožujka 2022. godine.
Izložba sadrži šest kronološko-tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. nazvan “Neka bude živost…“, u četiri glavne izložbene cjeline slijed zbivanja kroz tu godinu donosi se putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, ‘matičara’ i studenata. Posljednja cjelina ‘Čuvanje nade’ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na ‘sedamdesetprvu’ i to 50 godina poslije.
Kako se uvodno podsjeća, Hrvatsko proljeće bilo je reformni pokret u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi. Bez zajedničkog programa, ali s istim nacionalnim interesima, tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada počinje dugogodišnje razdoblje ‘hrvatske šutnje’, kada se represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo obračunao s njegovim nositeljima.
Idejnu koncepciju izložbe potpisuje Ana Filep, a autori su Mislav Barić, Petra Braun, Ana Filep i Andreja Smetko. Likovni postav i vizualni identitet radile su Ana Filep i Maja Karić, a izložbene ilustracije Milan Trenc.
Iz Hrvatskog povijesnog muzeja (HPM) navode kako su tu izložbu uvrstili u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima su se našli zbog potresa, budući do daljnjeg nisu u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru.
