ARHITEKTONSKI SKLOP KONŠTARI NA PELJEŠCU
Tekst: Panopticum/VK
Foto: M. Ercegović / D. Bušnja
Ruševna i napuštena agrarno-stambena cjelina u Pelješkom zaseoku Konštari arhitektonskim zahvatom postaje mjesto za ladanje i odmor. Opsežnom rekonstrukcijom zadržava se karakteristična kompozicija triju postojećih volumena uz dokidanje programske hijerarhije.
Primarni prostorno-konstitutivni element sklopa je ogradni kameni zid koji, sukladno tradicionalnom morfološkom obrascu dalmatinskih naselja, preuzima dvojaku ulogu: definira kultivirani prostor i izdvaja ga iz krajolika i istodobno povezuje gradbene elemente i različite prostorne sekvence u samodostatnu cjelinu. Ritmičan slijed stambenih volumena oslonjenih na ogradni zid dopunjen je strukturama mediteranskog izvora (odrina, vanjski komin, vrtni paviljon, ulazni dvor) čime se formira prostorni okvir programskih i ambijentalnih različitosti.
Jednostavna osnova sklopa, skromnost detalja i materijala nadomještena je raznolikošću doživljaja i bogatstvom prožimanja vanjskih i unutarnjih prostora obitavanja. Prostorno povezivanje s posrednim vanjskim prostorom te vizualna veza s kultiviranim i prirodnim krajolikom artikulira se kadriranim sekvencama i panoramskim pogledima ovisno o scenariju korištenja i fizionomiji mjesta boravka.
Otvori u kamenom plaštu stambenih volumena omogućavaju gradirano nizanje različitih ambijenata i uokviruju dijelove krajolika. Naspram kadriranih Malapartovskih slika u interijeru, boravak u sjeni paviljona pruža široke poglede prema dinamičnom Pelješkom pejzažu. Karakter i ugođaj vanjskih prostora režiran je prostornom dispozicijom i međuodnosom ogradnog zida i ostalih struktura. Zajedničko svim vanjskim prostorima je ambivalentnost izražena osjećajem introvertnosti i zaštite uz istovremenu otvorenost koju pružaju duboke i široke vizure.
Samoodrživost postignuta projektiranjem i gradnjom ovog ladanjskog sklopa ne temelji se na primjeni sistema iz pomodarske palete održive izgradnje. Sinkronizacija s podnebljem provedena je kako u vidu pasivnog korištenja prirodnih resursa tako i u smislu kombinirane upotrebe durabilnih autohtonih i industrijskih materijala, a posebno primjenom lokalnog zanatstva. U kontekstu oslabljene građevinske industrije i odumrlih zanatskih umijeća, velika pažnja posvećena je prilagodbi projektantskih rješenja stupnju lokalnog graditeljskog know- how-a.
Autor:Davor Bušnja
Suradnici: Špela Kočevar, Javier Santome
Bruto izgrađena površina: 153 m2
Površina parcele: 3800 m2
Projekt: 2014.
Realizacija: 2017.
