ZAPOČINJE ZBRINJAVANJE IZBJEGLICA U RH
Akcijski plan zbrinjavanja izbjeglica vlade Republike Hrvatske podrazumijeva takozvani decentralizirani model naseljavanja 1.618 osoba. Prve izbjeglice, njih 50 (30 trenutno smještenih u Turskoj, 10 iz Italije i 10 iz Grčke) trebale bi biti prihvaćene u srpnju. Nakon srpanjskih 50, svakog mjeseca do kraja 2017. godine, mjesečna kvota prihvata izbjeglica iznosila bi 84 osobe. Ukoliko se jedan mjesec primi manji broj osoba, u idućem se mora primiti proporcionalni višak. Ukoliko zemlje članice EU ne ispune kvotu do kraja 2017. godine, uslijedit će financijski penali iz EU.
Tekst: Panopticum
Foto: AFP
Akcijski plan zbrinjavanja izbjeglica vlade Republike Hrvatske podrazumijeva takozvani decentralizirani model naseljavanja 1.618 osoba. Prve izbjeglice, njih 50 (30 trenutno smještenih u Turskoj, 10 iz Italije i 10 iz Grčke) trebale bi biti prihvaćene u srpnju. Nakon srpanjskih 50, svakog mjeseca do kraja 2017. godine, mjesečna kvota prihvata izbjeglica iznosila bi 84 osobe. Ukoliko se jedan mjesec primi manji broj osoba, u idućem se mora primiti proporcionalni višak. Ukoliko zemlje članice EU ne ispune kvotu do kraja 2017. godine, uslijedit će financijski penali iz EU.
Decentralizirani model podrazumijeva smještanje izbjeglica u svim hrvatskim županijama. Dok će se prve izbjeglice, nakon privremenog smještaja u hotelu Porin, naseliti u najveće hrvatske gradove – Zagrebu, Rijeci i Splitu – i drugi gradovi do kraja 2017. godine doći će na red. Osim toga, sastavni dio akcijskog plana morao podrazumijevati razrađen mehanizam integracije u lokalne sredine. Plan kojeg su izradile ljudskopravaške organizacije, vlada RH je odbila proglasivši ga predetaljnim uz objašnjenje kako je tako detaljan plan nemoguće implementirati. Bez adekvatnog modela integracije otvara se širok prostor za getoizaciju izbjeglica što onda svima uključenima uzrokuje još veće i dugoročno teže rješive probleme. Država prihvaćenim ljudima osigurava smještaj na rok od dvije godine (od trenutka primitka rješenja o azilu, što u praksi znači da ljudi ne budu u tom stanu pune dvije godine, već kraće), zatim prehrambene namirnice u skladu s pravilima prehrane i gotovu pravilu neadekvatnu socijalnu naknadu. Integracija ljudi u zajednice s različitim jezikom, religijom i kulturnim navikama sveobuhvatan je društveni posao koji zahtijeva predani angažman, ne samo različitih oblika nevladinih organizacija, već i svih ministarstava. A pitanja na kojima bi ove dvije institucije trebale nuditi zadovoljavajuća društvena rješenja brojna su: od integracije žena imigrantkinja do vrtićkog i školskog obrazovanja djece ali i socijalne integracije muškaraca imigranata.
Integracija izbjeglica se može provoditi na formalnoj i neformalnoj razini. Dok je drugi dio prepušten građanima, država u ovom prvom ima presudnu ulogu. Do sada pokazana solidarizacija građana s izbjeglicama, često bazirana na humanitarnom i volonterskom radu olakšala je posao nadležnim institucijama te je utoliko zbog dobro pripremljenog medijskog terena i razumijevanja javnosti bila lakši dio ukupnog posla ali u narednim se fazama može očekivati znatno teži put.
