OBJAVA REZULTATA SVJETSKE METEOROLOŠKE ORGANIZACIJE
Tekst: DHMZ
Foto: WMO
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila na svojim mrežnim stranicama priopćenje koje donosimo u nastavku teksta.
Potvrđeno je da su 2015., 2016., 2017. i 2018. bile četiri najtoplije godine u povijesti mjerenja, što je jasan znak kontinuiranih dugoročnih klimatskih promjena koje se povezuju s rekordnim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi.
Konsolidirana analiza pet vodećih međunarodnih baza podataka koju je provela WMO pokazala je da je prosječna globalna temperature zraka 2018. bila za oko 1,0 °C (uz mogućnost odstupanja od ± 0,13 °C) više od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja (1850. – 1900.). Što je čini četvrtom najtoplijom godinom u povijesti mjerenja.
Godina 2016., kada je bio prisutan utjecaj snažnog El-Niña, i dalje je najtoplija godina u povijesti mjerenja (s temperaturom za 1,2 °C višom od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja). U 2015. i 2017. globalne prosječne temperature bile su za 1,1 °C više od predindustrijskih razina. Te dvije godine praktički je nemoguće razlikovati jer je razlika manja od stotog dijela stupnja, što je manje od statističke granice odstupanja.
Dugoročni trend temperature daleko je važniji od položaja pojedinih godina na rang ljestvici, a taj je trend rastući, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. 20 najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u posljednje 22 godine. U protekle četiri godine došlo je do iznimne razine zatopljenja, kako na kopnu, tako i na oceanima.
Temperature zraka su tek dio priče. Ekstremni vremenski događaji i vremenski događaji velikog utjecaja pogodili su brojne države i milijune ljudi, uz razorne posljedice na gospodarstva i ekosustave u 2018. godini, rekao je.
Mnogi od ekstremnih vremenskih događaja odgovaraju našim očekivanjima od klime koja se mijenja. To je stvarnost s kojom se moramo suočiti. Smanjenje emisija stakleničkih plinova i mjere za prilagodbu klimatskim promjenama trebaju biti najviši globalni prioritet, rekao je g. Taalas.
Prosječna globalna temperatura zraka u 2018. godini bila je za oko 0,38 °C (± 0,13 °C) viša od dugoročnog prosjeka razdoblja 1981. – 2010. (koji se procjenjuje na 14,3 °C). Nacionalne meteorološke i hidrološke službe koriste se tom tridesetogodišnjom polaznom vrijednošću za procjenu dugoročnih prosjeka i međugodišnje varijabilnosti ključnih klimatskih parametara kao što su temperatura, oborine i vjetar, koji su važni sektorima osjetljivima na klimu, uključujući sektore gospodarenja vodom i energijom, poljoprivredu i zdravstvo.
WMO će svoje potpuno Izvješće o stanju klime u 2018. objaviti u ožujku. To izvješće pružit će sveobuhvatni pregled varijabilnosti temperature i trendova, događaja s velikim utjecajem te ključnih pokazatelja dugoročnih klimatskih promjena kao što su sve veće koncentracije ugljičnog dioksida, morski led na Arktiku i Antarktiku, podizanje razine mora i acidifikacija (zakiseljavanje) oceana.
Konačno izvješće sadržavat će informacije brojnih agencija Ujedinjenih naroda (UN) o utjecajima na ljude, društveno-ekonomske prilike i okoliš koji su dio nastojanja da se donositeljima odluka pruži sveobuhvatniji sažetak smjernica UN-a o međudjelovanju vremena, klime i voda i globalnih razvojnih ciljeva UN-a.
2019. JE NASTAVILA GDJE JE STALA 2018.
Australija je zabilježila najtopliji siječanj u povijesti mjerenja, uz toplinske valove dosad nezapamćenih razmjera i trajanja. Siječanj je u Tasmaniji bio najsuši u povijesti mjerenja, praćen razornim šumskim požarima. Prisutan je dugoročan trend porasta ekstremnih vremenskih događaja obilježenih požarima i produženja sezone požara u velikim dijelovima Australije, priopćila je Australska meteorološka služba (Bureau of Meteorology).
Uslijed klimatskih promjena snažni toplinski valovi postaju sve češći.
Nasuprot ekstremnim vrućinama na južnoj polutci imamo ekstremne hladnoće u dijelovima Sjeverne Amerike u siječnju.
Hladno vrijeme na istoku SAD-a sasvim sigurno nije dokaz koji opovrgava postojanje klimatskih promjena, rekao je g. Taalas. Arktik se zagrijava duplo brže od globalnog prosjeka. Veliki dio leda u tom području se otopio. Te promjene utječu na vremenske obrasce izvan Arktika na sjevernoj polutci. Dio hladnih anomalija na nižim zemljopisnim širinama mogao bi se povezati s dramatičnim promjenama na Arktiku. Ono što se događa na polovima ne ostaje na polovima, već utječe na vremenske i klimatske uvjete na nižim geografskim širinama, gdje žive milijuni ljudi, rekao je.
NAPOMENE
Vrijeme izdavanja WMO priopćenja o globalnoj temperaturi zraka se podudara izdavanjem izvješća NASA-e, NOAA-e i Britanske nacionalne meteorološke službe. Potvrđuje privremenu izjavu WMO-a o stanju klime objavljenoj 29. studenog. Na društvenim mrežama hešteg je #stateofclimate #climatechange
Privremena izjava WMO-a o stanju klime u 2018., objavljena 29. studenog 2018., dostupna je ovdje. Suvremeno mjerenje temperature zraka započelo je 1850.
WMO se koristi bazama podataka (temeljenim na mjesečnim klimatološkim podacima s lokacija opažanja) Američke nacionalne oceanografske i atmosferske službe, NASA-inog Goddardovog instituta za svemirske studije i Centra Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe i Odsjeka za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenoj Kraljevini.
Također se koristi skupinama podataka reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te Japanske meteorološke agencije. Tom metodom kombiniraju se milijuni meteoroloških i morskih opažanja, uključujući i satelitska opažanja uz modele za izradu potpune reanalize atmosfere. Kombinacijom opažanja i modela omogućuje se procjena temperatura u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na čitavom planetu, čak i u područjima za koja imamo malo podataka kao što su polarna područja.
