NOVI FORBESOV OBRAČUN BOGATSTVA

Tekst: P. G.

Foto: Forbes

Forbes je na pozornici TED2026 predstavio koncept koji bi mogao promijeniti način na koji javnost promatra ekstremno bogatstvo. Glavni urednik Randalla Lane najavio je novu listu “True Net Wealth”, odnosno “stvarnog neto bogatstva”, koja uz klasičnu procjenu imovine uračunava i novac koji su milijarderi već darovali — kao da ga i dalje “posjeduju” u smislu društvenog učinka. Ideja je jednostavna, ali snažna: ne bi se trebalo vrednovati samo koliko je netko stekao, nego i koliko je od toga vratio zajednici.

Od liste najbogatijih do liste najodgovornijih

Povod za novu listu nije samo računica, nego i reputacija. Prema podacima koje je Lane iznio na TED-u, milijarderi su izrazito nepopularni, a jedan od razloga, po njegovu tumačenju, jest činjenica da daruju vrlo mali dio svojega bogatstva. Na TED-ovu blogu navodi se kako Forbes procjenjuje da milijarderi daju manje od jedan posto svojeg neto bogatstva, dok prosječni Amerikanac u dobrotvorne svrhe izdvaja oko dva posto prihoda.

Upravo zato “True Net Wealth” pokušava preokrenuti logiku prestiža. Umjesto da društvena pažnja ide isključivo onima koji gomilaju kapital, Forbes sada želi stvoriti dodatni simbolički pritisak na ultrabogate da daruju za života. Lane je poruku sažeo pozivom: “Daj dok si živ.” Time se filantropija pokušava pretvoriti iz privatne odluke u javno mjerljiv kriterij društvene odgovornosti.

Rezultati su već na prvi pogled zanimljivi. Na standardnoj Forbesovoj listi za 2026. prvih pet čine Elon Musk, Larry Page, Sergey Brin, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg. No kada se uključi “aprecirana vrijednost darivanja”, poredak se mijenja: Musk ostaje prvi, ali Bill Gates skače na drugo mjesto, Warren Buffett na treće, a Page i Brin zauzimaju četvrto i peto mjesto. Bezos i Zuckerberg ispadaju iz prvih pet upravo zato što su, prema toj metodologiji, dali razmjerno manje.

Gates, Buffett i Scott: nova lica “pravog” bogatstva

Najveći dobitnici nove logike vrednovanja nisu nužno oni koji danas imaju najviše na računu, nego oni čije je darivanje tijekom godina imalo golem razmjer. Forbesova nova računica tako posebno ističe Billa Gatesa i Warrena Buffetta. Prema prikazanim podacima, Gatesovo “stvarno neto bogatstvo” penje se na 464 milijarde dolara, a Buffettovo na 363 milijarde, upravo zbog golemih donacija koje su tijekom desetljeća usmjeravali u javno korisne svrhe.

Posebno se izdvaja i MacKenzie Scott, koju je Lane opisao kao jednu od najbržih i najučinkovitijih donatorica u modernoj povijesti. Na listi “najvećih pomaka” Scott skače s 84. na 26. mjesto. Associated Press navodi da je od 2019. donirala oko 26,3 milijarde dolara neprofitnim organizacijama, uključujući oko 7,1 milijardu dolara samo u 2025. godini. Njezin pristup je pritom drukčiji od tradicionalne filantropije: velike, uglavnom nenamjenske potpore bez kompliciranih prijava i bez strogog upravljačkog nadzora nad primateljima.

Širi okvir toj priči daje i inicijativa Giving Pledge, koju su 2010. pokrenuli Bill Gates, Melinda French Gates i Warren Buffett. Prema službenim podacima, danas okuplja više od 250 donatora iz 30 zemalja koji su javno obećali dati većinu svojega bogatstva u filantropske svrhe. To pokazuje da se među dijelom najbogatijih doista pokušava uspostaviti nova norma ponašanja — premda ne i među svima.

Filantropija nije isto što i pravednost

Ipak, nova Forbesova lista otvara i neugodna pitanja. Može li privatna velikodušnost doista nadomjestiti sustavna rješenja poput pravednijeg poreznog sustava, jačih javnih usluga i demokratskog nadzora nad raspodjelom bogatstva? Kritičari već godinama upozoravaju da filantropija, koliko god bila korisna, ostaje stvar osobnog izbora najbogatijih, a ne transparentan mehanizam javne politike. Drugim riječima, dobro je kada milijarderi daruju, ali još je važnije pitati zašto su nejednakosti uopće dosegnule razine na kojima pojedinci raspolažu stotinama milijardi dolara.

Upravo je zato Forbesov “True Net Wealth” zanimljiv više kao društveni signal nego kao konačan odgovor. On ne rješava problem goleme koncentracije bogatstva, ali mijenja okvir rasprave: umjesto pukog divljenja akumulaciji kapitala, u prvi plan stavlja pitanje koristi za društvo. U vremenu kada se povjerenje u elitu kruni, a jaz između bogatih i ostatka društva postaje sve vidljiviji, to možda i jest najvažnija poruka nove liste — da pravo bogatstvo više ne bi smjelo biti samo ono što netko zadrži, nego i ono što odluči podijeliti.