RASTU LI DEPRESIJA I AGRESIJA U NAŠIM ŠKOLAMA?
Tekst: Saša Radusin
Foto: Pexell
Razgovor sa zagrebačkom nastavnicom u osnovnoj školi Petrom K. (3. dio)
O problemu sve većeg broja anksiozne i depresivne djece u našim školama gdje je, prema raznim istraživanjima, gotovo svako četvrto dijete iskusilo neki oblik anksioznosti, ali i rastuće pojave agresivnih ispada dijela učenika razgovarali smo sa nastavnicom Petrom K. iz jedne zagrebačke osnovne škole….
- Na koji način pristupate djeci koja imaju neki strah od škole ili izlaska pred školsku ploču?
Individualno pristupam svakom učeniku,gledam kako reagiraju. Tko ima strah od ploče izbjegavam ga prozivati, kome vidim da odgovara pismeno ispitivanje dajem mogućnost pismenog. Na satovima ponavljanja puno ponavljam i pripremam posebno one učenike koji imaju veliki strah, tako da sam primjetila kako neka djeca koja su u početku bila blokirana i za pismeni i za usmeni ispit ipak uspjevaju s vremenom izgubiti taj strah od ispita.
- Što ako vidite da depresija nije vezana isključivo za preveliki pritisak od ocjena ili za negativne posljedice društvenh mreža i tehnologije, nego dolazi od nekog problema kod kuće?
Imam, primjerice, jedno dijete koje stvarno, nažalost, ne djeluje dobro pod nastavom i često ga boli glava jer, koliko sam mogla doznati u razgovoru, zbog situacije kod kuće jako slabo i kratko spava. Morate u tom slučaju podržati to dijete maksimalno, vi ste joj u tom trenutku prva psihološka pomoć. Dopustim djetetu da kod kuće završi neki zadatak koji nije dovršio u školi, pristupam mu opuštenije, ali i opreznije jer ne znate do kraja situaciju. Naravno, osnovno je popričati kvalitetno s njim, koliko je to moguće i dovesti ga što brže u kontakt sa stručnom službom i razrednicom. Problem je, međutim, što se vi kao nastavnik nemate vremena, a često ni znanja, baviti sa nekim ozbiljnijim mentalnim poremećajima i negativnim promjenama u ponašanju djece i tu trebate, osim pedagoga često i usku stručnu pomoć psihologa koju, nažalost, više od polovice škola u Hrvatskoj uopće nemaju.
- Primjećujte li više agresije danas kod djece nego prije? Vidimo porast agresivnog ponašanja učenika na sve strane zadnje dvije, tri godine?
Stres i anksioznost sigurno su ključni čimbenici agresivnog ponašanja među školskim učenicima. Po nekim istraživanjima, od vremena korone bilježi se nagli porast raznih anksioznih stanja kod djece u školama i to zbog osjećaja izolacije i usamljenosti. Ti problemi nisu nestali iako su se povratkom škole u normalu sigurno smanjili. No, kao što sam već rekla, tu je i sve veća prisutnost nekih negativnih aspekata korištenja društvenih mreža i slično… Sve je to uz već postojeće probleme sa prevelikim pritiskom na djecu oko školskog uspjeha doprinijelo porastu anksioznosti u zadnjih nekoliko godina. U zadnje vrijeme pomalo se primjećuje i ekonomsko zaostajanje dijela društva, možda i zbog rastuće i sad već duge inflacije i rasta svih troškova, odnosno nemogućnosti da se sve pokrije kućnim budžetom, a ta se atmosfera iz obitelji može prenijeti i na ponašanje učenika. Nažalost i politička situacija kod nas i u svijetu koja se bazira na porastu agresivnosti i netrpeljivosti itekako doprinosi uznemirenosti, pa i agresiji kod djece.
No, sa svoje strane mogu reći da danas djeca zbog inkluzivnosti imaju drugačiji, rekla bih puno obzirniji odnos od strane škole i nastavnika, čak i ako pokazuje određenu nediscipinu. Dijete npr. psuje u školi i ne može se zaustaviti. Nekad biste ga udaljili s nastave i poslali pedagogu na razgovor. No, danas, vi morate prvo pogledati kakvu dijagnozu eventualno ima, ukoliko to već i ne znate napamet. Ukoliko ima neki ADHD morate ga upozoriti da to ne radi, ali ne smijete ga udaljiti s nastave, ne smijete ga kazniti itd. Dakle danas se i i na neke oblike agresije kod djece drugačije gleda. Sve morate kao nastavnik napraviti strpljivije, tolerantnije, razgovorom i djeca su zaštićenija po tom pitanju i taj pristup neki od učenika vjerojatno zloupotrebljavaju….
- Koliko je po vama pandemija korone koja je završila prije 3 godine izravni krivac za porast depresije kod učenika i učenica?
Kao što sam rekla, mislim da se još uvijek nismo riješili problema iz pandemije, pogotovo kod generacije koja je sada 7, 8 razred osnovne, a koliko mogu čuti, problemi su prisutni pogotovo kod srednjoškolaca koji su tada bili 5, 6 razred. Djeca su tada navikla previše visiti na mobitelima i još k tome živjeti i pohađati školu u kućnoj izolaciji. Kod mnogih je to ponašanje tek neznatno poboljšano. Još uvijek jedan značajan dio te djece živi neke nužnosti iz izolacije i prenosi ih u današnji postpandemijski život. Zbog straha ili inercije teže napuštaju te psihološke obrasce iz pandemijskog školovanja i života.
- Kako kod vlastite djece u školi postupate kada to primjetite?
Teška je to svakodnevna borba s njima. Ko u pjesmici „pa po lojtrici gor, pa lojtrici dol….“ Šalu na stranu, nisu sva djeca ista. Neki su jedva dočekali ponovo biti svaki dan u školi i zajednici. Druga su djeca zbog svojih karakteristika i sklonosti pasivnijem ponašanju možda čak i prigrlila tu izolaciju, no to naravno nije dobro i to treba kod njih polako razbijati. Ništa ne ide preko noći.
- Da li bi nešto savjetovali resornom Ministartsvu u vezi svega?
Moja iskustva govore da djecu treba opustiti od pritisaka školskih obaveza i savršenih ocjena, što više i što prije. Odnosno, da ih se možda manje pritišće da se prilagode sustavu, a da se kroz školovanje od njih puno višetraži da budu najbolji u onome u čemu su stvarno dobri i što je njihov forte, da naprosto budu najbolja verzija sebe!
S druge strane, depresija, pai agresija, u školama postaju veliki problem u društvu i smatram da u svakoj školi u Hrvatskoj danas treba raditi i psiholog što trenutno, nažalost, nije slučaj. Samo 40-ak posto škola uopće ima psihologa i sve pada na nastavnike i pedagoga, a to je u ovakvoj situaciji porasta problema sa psihološkim zdravljem učenika, poprilično zabrinjavajuće.
Napomena: Članak je šesti dio autorske teme “Depresija u školi”. Objavljuje se u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
