ZNANSTVENI SUSTAV NE PRATI ŠTETNE UČINKE DIGITALNE TEHNOLOGIJE
Tekst: Mladen Smrekar/BUG
Foto: Science Magazine
Digitalne tehnologije, od društvenih mreža do umjetne inteligencije, razvijaju se i šire brže nego što znanstveni sustav može pratiti njihove moguće štetne učinke, upozoravaju stručnjaci.
Znanstvena istraživanja o štetama digitalne tehnologije zapela su u, kako kažu, “neuspješnom ciklusu”: istraživanja su prespora i nedovoljno financirana, dok tehnološke kompanije često otežavaju pristup ključnim podacima i prebacuju odgovornost za sigurnost svojih proizvoda na neovisne znanstvenike koji rade s ograničenim resursima, ustvrdili su istraživači Sveučilišta Cambridge i Cornell u izvještaju koji objavljuje časopisu Science.
Za razliku od drugih industrija, gdje se sigurnosna ispitivanja provode unutar samih tvrtki, u tehnološkom sektoru taj teret pada na akademsku zajednicu i nevladine organizacije. Posljedica je da kvalitetni dokazi o štetama kasne, što otežava pravovremene političke intervencije i omogućuje kompanijama da izbjegnu odgovornost, kažu britanski istraživači..
Što treba mijenjati?
Tehnologije se često plasiraju milijunima korisnika prije nego što prođu osnovna sigurnosna testiranja, a proizvodi se stalno mijenjaju, što dodatno otežava znanstvenu procjenu, upozoravaju autori koji predlažu ubrzanje istraživačkih procesa, paralelno testiranje politika i sigurnijih dizajna te uspostavu javnih registara digitalnih šteta u koje bi građani mogli prijavljivati incidente. Zagovaraju i fleksibilniji pristup dokazima, gdje bi se prag za pokretanje sigurnosnih intervencija snižavao ako kompanije ne surađuju ili ne otkrivaju vlastite podatke o sigurnosti.
Njihov je zaključak jasan: znanstveni i politički sustav moraju se hitno prilagoditi kako bi mogli učinkovito upravljati rizicima koje donosi brzo mijenjajuće digitalno društvo. U suprotnom, društvo ostaje nezaštićeno pred potencijalnim štetama novih tehnologija.
