PUČKA PRAVOBRANITELJICA IZ PUPOVČEVA ŠEŠIRA
Tekst: Vjekoslav Krsnik
Foto: Ombudsman
Ovih dana dva su istupa javnih osoba ponovno aktualizirala položaj Srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a osobito je važno kakva je stajališta o toj problemtaici iznijela u svojem godišnjem izvješću Hrvatskome saboru Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Drugi je istup novog predsjednika Srpskog narodnog Vijeća i bivšeg potpredsjednika Vlade ali sada i pod krivičnim progonom Borisa Miloševića. Kao što je poznato položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj definiran je Ustanim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Taj zakon suprotno preporukama Venecijske komisije Vijeća Europe umjesto da olakšava i podstiče integraciju nacionalnih manjina u opće hrvatsko društvo radi upravo suprotno jer svojim zakonskim rješenjima daje nacionalnim manjinama prava kakva ne uživaju ni u jednoj europskoj državi.
RH IMA VIŠE ZASTUPNIKA NACIONALNIH MANJINA NEGO SVE ZEMLJE EU ZAJEDNO
Najbolji dokaz za to je gola činjenica da u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju zagarntirano osam mjesta u Hrvatskome saboru, a od toga Srpska nacionalna manjina čak tri zastupnička mjesta. Hrvatska tako u nacionalnom parlamentu ima ukupno više zastupnika nacionalnih manjina nego sve zemlje Europske unije zajedno, iako neke od njih imaju veći broj pripadnika nacioanlnih manjina nego Hrvatska. Kad su u pitanju nacionalne manjine neki hrvatski političari, a među takvima su prije svega predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković štiteći njihova ustavnim zakonom isforsirana prava dovode u drugi plan zaštitu prava većinskog hrvatskog naroda. Ni jedan hrvatski političar od formata nije se potrudio da takvim pripadnicima nacionalnih manjina pokuša objasniti da su oni politički Hrvati, odnosno sastavni dio hrvatske političke nacije u nastajanju.
NACIONALNIM MANJINAMA ZAJAMČENI VRLO VISOKI MEĐUNARODNI STANDARDI
U izvješću Hrvatskome saboru o radu Pučke pravobraniteljice za prošlu godinu ističe se da su pripadniima nacionalnih manjina zajamčeni vrlo visoki međunarodni i europski standardi, što nije potpuno točno jer se ni u jednom takvom dokumentu ne garantira zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u nacionalnim parlamentima. Ta garancija usvojena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina je izmišljotina tekuće hrvatske politike pod pritiskom briselskih birokrata. Tena Šimonović Einwalter navodi da su se u 2024. godini pojavile razne inicijative koje se zalažu za smanjivanj ili ukidanje prava nacionalnim manjinama, što je samo dokaz da u hrvatskom društvu postoji nezadovoljstvo obimom tih prava što su ih manjine dobile spomenutim ustavnim zakonom, jer su širokom primjenom tog ustavnog zakona ugrožena prava većinskog hrvatskog naroda.
BRANI LI PUČKA PRAVOBRANITELJICA HRVATSKE ILI VELIKOSRPSKE INTERESE?
To se uostalom pokazalo djelovanjem Srpskog narodnog vijeća i njihovog glasila “Novosti” što ga financiraju hrvatski porezni obveznici iako to glasilo iz broja u broj ustrajno napada hrvatski nacionalni suverfenitet i identitet. U dijelu izvješća o Srpskom narodnom vijeću i glasilu “Novosti” Pučka pravobraniteljica otvorno i bez zadrške podržava politiku SNV-a i protuhrvatsku uređivačku politiku glasila “Novosti”.
Pučka pravobraniteljica osvrčući se na ishod prošlih saborskih izbora izražava “žaljenje” što stranka Srpske nacionalne manjine SDSS više nije zastupnjena u vladajućoj saborskoj većini smatrajući čak da je SDSS ne samo “poželjan nego i nužan partner” te da je izostanak SDSS-a iz vlasti “sporan ili čak opasan”. Tena Šimonoić Einwalter kao kćerka Ivana Šimonovića sadašnjeg člana Komisije za ljudska prava UN-a u New Yorku i bivšeg šefa misije RH pri UN-u i Dubravke Šimonović bivše tajnice Mate Granića, dakle dio naslijeđenog establišmenta očito “ne zna što je bilo” kad je u pitanju SDSS. U istom stilu Tena Šimonović Einwalter ocijenjuje uređivačku politiku glasila SNV-a “Novosti” i opetovane zahtjeve za ukidanje financiranja tog glasila smatra “žalosnim”. Naravno potpuno zanemarujući činjenicu da “Novosti” sustavno blate hrvatske nacionalne i državne vrijednosti, napadajući Domovinski rat Katoličku crkvu, obitelj i druge hrvatske vrednote, Pučka pravobraniteljica se poziva na ustavnu odredbu o slobodi tiska, iako se u ovom slučaju radi o financiranju tjednika javnim, dakle novcem hrvatskih poreznih obveznika.
ZNANSTVENICA U SLUŽBI SNV
Izvješće Pučke pravobraniteljice poklopilo se s objavljivanjem studije o položaju Srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj pod naslovom “Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj”. Istraživanje što ga je financiralo SNV provela je znanstvenica Sanja Klempić Bogadi. Gledajući politički korektno već u samom naslovu se krije pogrješka jer se govori o Srbima u Hrvatskoj, a ne o Srpskoj nacionalnoj manjini. Studija navodi da je demografska slika te manjine u Hrvatskoj jako loša, a moguće rješenje vidi u uvozu stranih radnika srpske nacionalnosti iz Srbije i BIH. Novi predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević komentiorao je studiju znanstvenice izjavom da se neki ljudi srpske nacionalnosti skrivaju zbog “društvene i političke klime koja Srbe stigmatizira i stavlja im kolektivnu krivnju”. Najbolji odgovor Borisu Miloševiću sadržan je u naslovu nove uspješnice Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo”. Praktički hrvatski Srbi odnosno onaj manji dio koji podržava Milorada Pupovca i SNV su sami sebe stigmatizirali jednostavno zbog toga što još uvijek ni nakon 35 godina postojanje hrvatske države ne pristaju za razliku od goleme većine Srpske nacionalne manjine prihvatiti Hrvatsku kao svoju državu i domovinu. Parafrazirajući jedan grafit iz Domovinskog rata, gdje je neki četnik na zidu zgrade u zadarskom zaleđu napisao “Ovo je Srbija” a neki branitelj mu ogovorio “Glupane, ovo je pošta”, a reagirajući na izjavu Borisa Miloševića o stigmatizaciji Srba odgovor glasi “Ovo je Hrvatska”.
