DAN POVIJESTI U GRADSKOJ VIJEĆNICI GRADA KOPRIVNICE
Tekst: Petrić
Foto: DHEPE
U povodu Dana povijesti Povijesno društvo Koprivnica u suradnji s Društvom za hrvatsku ekonomsku povijesti i ekohistoriju iz Zagreba organizira u petak, 19. svibnja 2023. godine s početkom u 18 sati u Gradsku vijećnicu Grada Koprivnice, Zrinski trg 1/I, Koprivnica na: Predavanje Hrvoja Petrića: „Dr. Rudolf Horvat – prvi koprivnički povjesničar (u povodu 150-te godišnjice rođenja)“ Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.) je jedan od najplodnijih i najčitanijih hrvatskih povjesničara, ali i aktivni društveni djelatnik, političar, koji je ostavio trag i u etnografiji itd. Prvi se sustavno počeo baviti poviješću Koprivnice te je 1943. objavio knjigu “Poviest slob. i kr. grada Koprivnice”, koja predstavlja prvi pregled povijesti Koprivnice. Nakon završetka pučke
škole u Koprivnici u kojoj mu je učiteljem bio poznati dramaturg i komediograf Đuro Ester, upisao je gimnaziju u Zagrebu, ali nakon nekoliko godina prelazi na varaždinsku franjevačku gimnaziju. U završne razrede se vraća u Zagreb gdje polazi gimnaziju u nadbiskupskom sjemeništu do mature 1892. Kratko je studirao na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a nakon dva semestra je prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je studirao povijest i zemljopis te doktorirao. Godine 1918. završio je i Pravni fakultet u Zagrebu. Predavao je u više gimnazija, Zastavničkoj školi (Vojnoj akademiji) te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ukupno je održao oko 2.000 javnih predavanja te napisao preko 1.200 članaka u kojima je kao i u brojnim knjigama osim povijesti Podravina dao značajan prinos poznavanju povijesti Međimurja, Slavonije, Srijema i Like, a bavio se i Bosnom, Bačkom te drugim krajevima.
Osim povijesti Koprivnice, Đurđevca i Virja napisao je opsežna istraživanja o povijesti Varaždina, Virovitice, Petrinje, Pakraca, Valpova, Ivanić-Grada, Osijeka i Slavonskog Broda. Od značajnih hrvatskih osoba obradio je prvog hrvatskog kralja Tomislava, Ivaniša Korvina, Josip Jelačića, Davida Starčevića, Matiju Mesića, Velimira Deželića i druge. Pisao je i o pojedinim važnim zgradama poput banske palače odnosno današnjeg sjedišta Vlade Republike. Veliki doprinos je dao poznavanju rada cehova i obrtnika, trgovine, zdravstva, crkve, seljačkih buna, pokreta 1848–1849., hrvatskog narodnog preporod u Dalmaciji, povijesti školstva i itd. U temama koje je obrađivao bio je pionir te je potaknuo mnoge da nastave njegov rad. Prvi je napisao pregled gospodarske povijesti Hrvatske. Objavio je i pregled hrvatske povijesti do 1657. godine. Brošurama „Hrvati i Srbi“ te „Hrvatsko pitanje“ pokušao je dati prilog poboljšanju hrvatsko-srpskih odnosa. Okušao se i kao književnik pa je primjerice napisao roman „Tko će biti kralj?“, pojedinačne pripovijetke poput „Posljednji knez Slunjski“, ali i zbirke pripovijedaka „Na bedemima stare Hrvatske“. Bavio se i politikom te je jedan od osnivača Hrvatske pučke seljačke stranke na čijoj je listi dva puta bio izabran za zastupnika u skupštini (parlamentu) Kraljevine SHS. Rudolf Horvat je bio vrlo aktivan u više kulturnih društava. Bio je primjerice predsjednik Kola hrvatskih književnika, član Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja kao Zmaj koprivnički, predsjednik Saveza hrvatskih pjevačkih društava (1911–1921, Hrvatskog radiše itd.
Predavač je povjesničar Hrvoje Petrić, autor nekoliko knjiga i više članaka iz povijesti Koprivnice. Zajedno s prof. dr. Dragutinom Feletarom uredio je zbornik radova o Rudolfu Horvatu u povodu 50-te obljetnice smrti i 125. godišnjice rođenja, koji su 1998. zajedno objavili Povijesno društvo Koprivnica, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja i Nakladna kuća dr. Feletar.
