PREDAVANJE DR. OGNJENA MILATA O METALNOM STAKLU
Tekst: Dario Hrupec
Foto: Priroda uživo
U znanstveno-popularizacijskom ciklusu Priroda uživo predavanje pod nazivom “Metalno staklo: materijal budućnosti koji se u Zagrebu počeo priređivati i istraživati prije pola stoljeća” održat će dr. sc. Ognjen Milat u četvrtak, 4. svibnja 2023. s početkom u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu.
Povijest metalnih stakala u svijetu začeta je pred šezdesetak godina kada su američki istraživači otkrili da se slitina zlata i silicija može prirediti u amorfnoj fazi, kao krutina s neuređenom atomnom strukturom. Istraživanja tih, tada novih, nekristaliziranih metalnih materijala brzo su se proširila po svijetu pa su započeta i na Institutu za fiziku u Zagrebu. U tim sam istraživanjima osobno sudjelovao od 1974. do 1978. Prikazat ću kako su tada razvijeni uređaji za ultrabrzo kaljenje brzinama većim od milijun stupnjeva u sekundi. To je bilo neophodno, jer metalno staklo nastaje brzim hlađenjem i skrućivanjem taljevine uz zadržavanje strukture neuređene tekuće faze. Dobivena su metalna stakla Pd-Si i Zr-Fe samostalno izrađenim uređajem s levitacijskom peći. Opisat ću kao se strukturna svojstva amorfnih slitina istražuju tehnikama elektronske mikroskopije i rendgenske difrakcije. Dat ću i pregled različitih nivoa strukturnog nereda te objasniti kako strukturni nered uzrokuje promjenu mehaničkih, termičkih, električnih, magnetskih i drugih svojstava amorfnih faza u odnosu na kristalne faze istih materijala. S daljnim razvojem tehnologije otvara se mogućnost proizvodnje metalnih stakala vrlo visoke čvrstoće i elastičnosti te otpornosti na koroziju i oksidaciju s praktički neograničenim primjenama.
Ognjen Milat je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju umirovljen s Instituta za fiziku u Zagrebu. Doktorirao je eksperimentalnu fiziku na PMF-u u Zagrebu. Bavio se istraživanjem strukturnih i dinamičkih svojstava kondenzirane materije s raznim nivoima atomnog, molekulnog i kristalnog uređenja: od neuređenih amorfnih metala, preko mezofaza tekućih kristala, do periodičnih i kvaziperiodičnih kompozitnih kristala. Istraživao je tehnikama svjetlosne i elektronske mikroskopije te elektronske i rendgenske difrakcije. Objavio je više od 200 radova, od čega više od 80 članaka u renomiranim znanstvenim časopisima s međunarodnom recenzijom. Surađivao je s više istraživačkih grupa u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je stipendije Europske Zajednice za specijalističko usavršavanje na Sveučilištu u Antwerpenu, a kao gostujući istraživač radio je na sveučilištima u Antwerpenu, Parmi i Aachenu. Član je više domaćih i međunarodnih stručnih udruga, a bio je i njihov tajnik i predsjednik te hrvatski predstavnik u tijelima međunarodnih stručnih udruženja.
