IMA LI NADE ZA OPSTANAK PERISKE U SREDOZEMLJU? – PREDAVANJE BIOLOGA I RONIOCA DONATA PETRICIOLIJA
Tekst: Dario Hrupec
Foto: CMAS
U četvrtak, 6. travnja 2023. s početkom u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 u Zagrebu predavanje pod nazivom „Masovni pomori plemenite periske u Sredozemlju – ima li nade za opstanak ove vrste?”, održat će Donat Petricioli, dipl. ing. biol. i profesionalni ronilac. U predavanju će biti riječi o masovnim pomorima plemenite periske na Mediteranu te o mogućoj budućnosti ove vrste.
Izumiranja organizama, populacija ili cijelih ekosistema na našem planetu nisu nikakva rijetkost. Izumiranja su se događala i događaju se, zbog promjene ekoloških uvjeta izazvanih raznim prirodnim razlozima, a u novije vrijeme i djelovanjem ljudi na okoliš. Međutim, kad jedna široko rasprostranjena, emblematična vrsta u samo nekoliko godina dođe na rub izumiranja treba o tome razmišljati, govoriti, pisati te što je najvažnije raditi.
Plemenita periska, lostura, palastura, astura (tal.) nacra (španj.), Edle Steckmuschel (njem.), fan shell ili noble pen shell (engl.) odnosno stručno Pinna nobilis najveći je školjkaš i endem Sredozemnog mora. Ljudi je odavno poznaju jer živi u plitkom moru, koristili su je za hranu, nakit pa čak i za izradu luksuznih tkanih predmeta. Populacije ove vrste postale su ugrožene u drugoj polovini dvadesetog stoljeća pa su ih mnoge mediteranske zemlje proglasile zaštićenima. Vrsta se lijepo oporavila, ali od 2016. primijećeni su stopostotni pomori uz obalu Španjolske. Pomori su se u samo četiri godine proširili po cijelom njenom arealu, a 2019. pomori su primijećeni i u Jadranskom moru. Sada znamo za manje od dvadeset potvrđenih živih primjeraka u našem dijelu Jadrana. Republika Hrvatska ulaže značajne napore da ova vrsta opstane.
Donat Petricioli, rođen 1960. u Zadru, diplomirani je inženjer biologije i ekologije (od 1983.), profesionalni ronilac te instruktor ronjenja po CMAS-u . Ekspert je za biologiju i ekologiju mora s više od 35 godina iskustva u terenskom i laboratorijskom radu. Kao ekspert za biologiju mora sudjelovao je kao koautor u izradi brojnih studija utjecaja na okoliš koje se odnose na razne zahvate na moru (marikulturni zahvati, luke nautičkog turizma, ispusti otpadnih voda, lučka postrojenja). Bio je voditelj izrade brojnih dokumenata o praćenju stanja okoliša oko uzgajališta tuna i bijele ribe. Njegov znanstveni rad uključuje upotrebu autonomnog ronjenja u istraživanju ekologije morem preplavljenog krša istočne obale Jadranskog mora (vrulje, morem preplavljene špilje i jame). Do sad je u koautorstvu objavio više recenziranih znanstvenih radova u međunarodnim časopisima te niz drugih znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je s priopćenjima na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Ima veliko iskustvo u korištenju brojnih i različitih instrumenata koji se upotrebljavaju u istraživanju vodenih i morskih ekosustava.
