ODRŽIVI RAZVOJ SVJETSKIH OCEANA
Tekst: M. Š.
Foto: R. U.
Prekrivajući gotovo 70 posto Zemljine površine, oceani su glavni pokretači vremena i klime na Zemlji. Stoga oceanografske i hidrološke službe širom svjeta te druga nacionalna tijela vrše praćenja glavnih varijabli morske vode poput temperature oceana, morskih struja, saliniteta i razine mora.
APSORBIRANA TOPLINA
Oceani upijaju većinu sunčeve energije koja dopire do Zemlje. Kako ekvator dobiva mnogo više sunčeve energije nego polovi, ogromne horizontalne i vertikalne morske struje prenose tu toplinu diljem planeta. Neke od struja prenose toplinu tisućama kilometara prije nego što oceani otpuste većinu te topline nazad u atmosferu. Prema službenim statističkim podacima, razina mora povećala se za 15 cm tijekom 20. stoljeća. Kako se oceani nastavljaju zagrijavati, a razine mora rasti, tako se i potreba za motrenjem, istraživanjem i operativnim servisima za oceane nastavlja razvijati.
VISINA VALOVA
Najviša visina valova na svijetu izmjerena motriteljskim brodom iznosila je 18,5 m u Sjevernom Atlantiku 8. veljače 2000. dok je najviša visina valova u svijetu izmjerena pomoću plutače iznosila 19 m u Sjevernom Atlantiku 4. veljače 2013. godine. Neminovno, većina apsorbirane topline u oceanu , otpustit će se u atmosferu tijekom nadolazećih stoljeća.
OSCILACIJE OCEANA
Postoje mnoge oscilacije u oceanu koje se prirodno pojavljuju u Tihom oceanu, Atlantiku i Indijskom oceanu. Naime, kako se ocean zagrijava, povećava mu se volumen. Termalna ekspanzija kao i otapanje ledenog pokrova na Grenlandu i Antarktiku te ledenjaka diljem svijeta utječu na povećanje razine mora.
POKRETAČI SVJETSKE EKONOMIJE
Ocean je, također, i glavni pokretač globalne ekonomije jer utječe na velik dio svjetske trgovine i uzdržava 40 posto stanovništva koje živi unutar 100 km od obale, a naročito male otočne zemlje u razvoju. Podsjetimo, oko 90 posto svjetske trgovine obavlja se brodovima. Razine mora koje se neprestano povećavaju mogu štetiti zalihama pitke vode i otežati utjecaj oluja i poplava na obali. Tehnološki napredak potpuno je promijenio ljudske mogućnosti sustavnog motrenja oceana i razumijevanje njegove uloge.
OCEANI POSTAJU SVE KISELIJI
Ocean također upija i određenu količinu ugljičnog dioksida nastalog ljudskim djelovanjem zbog čega morska voda postaje kiselija ili manje lužnata. Preciznije, ocean upija oko 23 posto godišnjih emisija antropogenog CO2 u atmosferu. To je već oštetilo koraljne grebene i ribarstvo u mnogim područjima od kojeg živi gotovo milijarda ljudi. Unatoč mnogim napretcima i dalje je velik dio oceana neistražen. Potrebna su dugoročnija, održiva motrenja kako bi se postiglo bolje razumijevanje, predviđanje te razvile usluge za suživot s promjenama koje su u globalnom okolišu izazvane bili prirodnim bilo ljudskim djelovanjem.
ZNANSTVENO IZVJEŠĆE
Znanstveno izvješće o globalnom oceanu iz 2017. godine otkrilo je da na znanost o oceanima otpada svega između 0,04 i 4 posto ukupnih vladinih izdataka za istraživanje i razvoj u svijetu. Posljednje desetljeće u istraživanju oceana pomaže u mobilizaciji partnerstava i povećanju ulaganja u prioritetna područja u kojima je potrebno hitno djelovanje. Navedeno globalno izvješće nudi sedam ciljeva za održivi razvoj svjetskih oceana, i to: čisti ocean, održivo izlovljavanje i produktivan ocean, zdrav i otporan ocean, transparentan ocean s otvorenim pristupom podacima, informacijama i tehnologijama, predvidljiv ocean, zatim inspirirajući i angažirani ocean.
