MOŽE LI POSTOJATI BIO BEZ GEO?
Tekst: dr. sc. Tihomir Marjanac
Foto: ASL
U našim se školama uči Biologija, pa je više-manje svakome jasno što “bio” može značiti – nešto vezano za živi svijet. Na primjer biotop, što se ponekad prevodi kao stanište, ali to nisu sinonimi, istoznačnice! Biotop je, jednostavnim rječnikom rečeno, skup svih bioloških karakteristika nekog lokaliteta, a stanište je mjesto ili prostor u ili na kojem žive neke biološke vrste. Dakle, oba se pojma djelomično preklapaju. No, što je s “geo”? To je već problem.
U školama se uči i Geografija, interdisciplinarna znanost o Zemlji koja obuhvaća i prirodnu i društvenu, ali i ekonomsku pa i političku komponentu. Zašto je “geo” problem? Zato jer je to i prefiks za Geologiju, prirodnu znanost o Zemlji, ali i drugim hladnim svemirskim tijelima, na primjer planetima. No, Geologija ima jako širok veličinski raspon objekata koje proučava, od molekula pa do cijelih planeta, uz sve procese koji su doveli do stvaranja minerala, stijena, planina i dolina, oceana i mora, planeta i njihovih prirodnih satelita, asteroida, kometa i njihovih fragmenata kao što su meteoriti. I tu interes Geologije ne prestaje, ona proučava i razvoj života na Zemlji, od najprimitivnijih jednostaničnih pa do višestaničnih organizama kao što su ljudi.
BIOTOP I GEOTOP
Ako znamo za biotop, jeste li čuli za geotop? Po analogiji, geotop je skup svih geoloških karakteristika nekog mjesta ili područja, a obuhvaća sve vrste stijena koje se tamo nalaze, njihov mineralni sastav, fluide koje te stijene sadrže, sve geološke procese koji na tom području djeluju, kemijski sastav voda u podzemlju ali i na površini, kemijski sastav tla, i interakciju neživog i živog svijeta.
Danas se često govori o bioraznolikosti i nužnosti njenog očuvanja, a ugrađena je u Europske, ali i u nacionalne pravne dokumente. Očuvanje bioraznolikosti je kompleksan zadatak, pa je za njega osmišljen EU projekt Natura 2020. Na nacionalnoj razini sve su EU članice odredile pojedina područja koja su tim projektom obuhvaćena, pa tako i Republika Hrvatska. Slijedom propisa, ta područja postaju zaštićena, a upravo se radi na izradi planova koji bi regulirali upravljanje tim područjima, što je opet vrlo kompleksan zadatak, jer se na popisu Natura 2020 nalaze vrlo različita staništa, npr. od močvarnih na kopnu do podmorskih livada. No, postavlja se pitanje može li opstati biotop sam za sebe, neovisno o geotopu na kojem se nalazi? Jer, moramo znati da se na geološkoj podlozi nalazi tlo, i sve što na njemu i u njemu raste, živi.
HIJERARHIJA U PRIRODI
I geotopi se s vremenom mijenjaju kako zbog prirodnih, tako i antropogenih procesa, ponekad i jako brzo! Prisjetimo se samo stvaranja urušnih vrtača koje gotovo trenutno i trajno mijenjaju okoliš, ili otvaranja pa potom napuštanja kamenoloma. Živi svijet se prilagođava tim promjenama, ali je kroz geološku prošlost i evoluirao upravo zbog prilagođavanja geološkim promjenama. Zato u definiranju svojstava pojedinog Natura 2020-lokaliteta ne smijemo zaboraviti hijerarhiju u prirodi; na GEO-podlozi nalazi se BIOSFERA. Istovjetno je i s nekom zgradom; njeni temelji su ‘geo’, a svi katovi uključujući i podrum te tavan su ‘bio’. Jasno je da o kvaliteti temelja ovisi stabilnost i trajnost cijele zgrade, a tako je i u prirodi.
EDUCIRANOST NASTAVNIKA
Neobično je da se o tom temelju u školama manjkavo uči, pa i tada ne u okviru temeljne znanosti Geologije, nego kao ‘prikrpa’ Geografiji. Sad se postavlja pitanje jesu li nastavnici Geografije dobro educirani za podučavanje geoloških sadržaja ako tu struku nisu studirali? Moj je odgovor da im je obrazovanje nedostatno, a biti će i još skromnije jer je promjenama nastavnog plana i programa za buduće nastavnike Geografije na Zagrebačkom Sveučilištu broj geoloških kolegija znatno reduciran u odnosu na ‘stari’ program po kojem su studirali gotovo svi nastavnici Geografije koji u školama sada odrađuju zadnje godine svog radnog staža.
