ENDEMSKI ŠKOLJKAŠ CONGERIA KUSCERI OSVOJIO TREĆE MJESTO U IZBORU ZA MEKUŠCA GODINE

Tekst: R. F.

Foto: V. J.

Hrvatski endemski školjkaš Congeria kusceri koji je ušao u top pet mekušaca od 126 prijavljenih u izboru za mekušca godine, a koji su proveli Istraživački institut i muzej Senckenberg i Centar za translacijsku i genomsku bioraznolikost (TBG) u Frankfurtu osvojio je treće mjesto s dobivenih 5042 glasa. Pobjednik na izborima za mekušca 2021. godine je mediteranski Argonauta argo koji je dobio 7888 glasova dok je drugo plasirani kubanski mekušac Polymita picta s dobivenih 6377 glasova. Online izbor za mekušca godine trajao je od 18. do 31. siječnja 2021. godine a ukupno je tijekom dva tjedna glasovalo 21927 ljudi. Osvojeno treće mjesto u borbi za titulu ‘Mekušca godine’ predstavlja dodatno priznanje ovoj jedinstvenoj hrvatskoj endemskoj vrsti i osigurava joj medijsku pozornost u međunarodnoj zoološkoj zajednici.

Da podsjetimo, školjkaš Congeria kusceri  se nalazi na Crvenom popisu špiljske faune Hrvatske. Naime, hrvatska endemska vrsta školjkaša, dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri jedini je poznati podzemni školjkaš na svijetu. Obitava u izoliranim krškim podzemnim sustavima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ova školjka uspješno je savladala socijalno distanciranje već pet milijuna godina, a preživjela je okolišne promjene koje su dovele do izumiranja svih ostalih vrsta Congeria.

Congeria kusceri ostatak je faune koja je živjela u tercijaru i preživjela do današnjih dana spustivši se u podzemlje krša. Tako je odoljela promjenama na površini zbog kojih su druge vrste roda Congeria izumrle. Manje je poznato kako se cijeli rod smatrao izumrlim, sve do 1934. godine kada su ljušture ovih školjkaša pronađene u izvoru Stinjevac kod Vrgorca. Na temelju njih je zaključeno da Congeria živi u dubinama podzemlja. Prve žive primjerke pronašao je Jože Štirn u ponoru Žira na Popovu polju u Hercegovini, a 1962. godine je slovenski malakolog Jože Bole opisao novu vrstu – Congeria kusceri. Do danas je ovaj školjkaš, veličine oko dva centimetra, nađen na svega petnaestak podzemnih lokacija Dinarskog krša u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH.

 

Ova web-stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s time možete slagati, ali možete odbiti ako želite. Slažem se Opširnije...

Left Menu Icon