TERMINATORICA IZ STRASBOURGA

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je posljednja pravna instanca kojoj se hrvatski građani mogu obratiti u zaštiti svojih prava i pravne sigurnosti kada su u pitanju domaće sudske odluke. Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci u Hrvatsku je pristiglo 40-tak presuda suda u Strasbourgu koje sve odreda odbacuju podnesene žalbe hrvatskih građana na sudska rješenja i pravomoćne sudske odluke pravosudnih tijela Republike Hrvatske. Slučajno ili ne, svih 40-tak presuda  kojima su naši sugrađani izgubili sporove pri EU sudu za ljudska prava u Strasbourgu potpisuje austrijska sutkinja tog suda, gospođa Elisabeth Steiner.

E.Steiner

Tekst: D. Sremiš

Foto: www.standard.at

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je posljednja pravna instanca kojoj se hrvatski građani mogu obratiti u zaštiti svojih prava i pravne sigurnosti kada su u pitanju domaće sudske odluke. Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci u Hrvatsku je pristiglo 40-tak presuda suda u Strasbourgu koje sve odreda odbacuju podnesene žalbe hrvatskih građana na sudska rješenja i pravomoćne sudske odluke pravosudnih tijela Republike Hrvatske. Slučajno ili ne, svih 40-tak presuda  kojima su naši sugrađani izgubili sporove pri EU sudu za ljudska prava u Strasbourgu potpisuje austrijska sutkinja tog suda, gospođa Elisabeth Steiner.

ZAHTJEVI ZA IZUZEĆEM

Prema neslužbenim informacijama unutar odvjetničkih krugova u Hrvatskoj svi podnesci koji iz RH odlaze nakon navedenog saznanja prema EU sudu za ljudska prava u Strasbourgu u uvodnom dijelu sadrže zahtjev za izuzećem sutkinje Elisabeth Steiner.

Da podsjetimo, Europski sud za ljudska prava nije isto što i Sud Europske unije sa sjedištem u Luxembourgu ili Međunarodni sud pravde sa sjedištem u Haagu. Također valja napomenuti da Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ne predstavlja žalbeni sud u odnosu na domaće sudove, što znači da Sud kao takav ne može ponoviti postupak, niti ukinuti, mijenjati ili preinačiti odluke domaćih sudova.

KAKO PODNJETI ZAHTJEV?

Zahtjev Sudu može se podnijeti u obliku pojedinačnog zahtjeva ili zajedničkog zahtjeva. Detaljnje upute o načinu podnošenja zahtjeva Sudu mogu se pronaći na službenim internetskim stranicama suda. Nakon toga, popunjen i potpisan obrazac zahtjeva šalje se na adresu:
The Registrar
European Court of Human Rights
Council of  Europe
67075 Strasbourg Cedex
France

TIJEK DONOŠENJA PRESUDE

Nakon što je Sudu podnesen zahtjev, Sud ispituje li zahtjev dopušten sukladno sljedećim uvjetima, i to: jesu li iscrpljena domaća pravna sredstva; je li zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od donošenja konačne odluke domaćeg suda; odnosi li se prigovor na povredu Konvencije i je li podnositelj zahtjeva pretrpio značajnu štetu. Sud razmatra zahtjeve koji su mu podneseni kao sudac pojedinac, u odboru od tri suca, u vijeću ili u Velikom vijeću.

Ukoliko Sud ustanovi kako navedeni uvjeti dopuštenosti nisu ispunjeni, donosi odluku o nedopuštenosti temeljem koje postupak pred Sudom završava. Međutim, ukoliko Sud ustanovi kako su navedeni uvjeti dopuštenosti ispunjeni, donosi odluku o dopuštenosti zahtjeva te kreće u ispitivanje osnovanosti zahtjeva.
Nakon što je ispitao osnovanost zahtjeva, Sud donosi presudu. Postoje dvije vrste presuda koje Sud može donijeti, i to: presudu kojom se utvrđuje povreda Konvencije ili presudu kojom se utvrđuje kako do povrede Konvencije nije došlo. Nakon što je Sud donio presudu, svaka od stranaka u postupku pred Sudom ovlaštena je podnijeti zahtjev za preispitivanjem predmeta. Postupajući po zahtjevu za preispitivanjem predmeta, Sud može zahtjev odbiti ukoliko ustanovi kako nisu ispunjeni uvjeti iz Konvencije. U suprotnom, ukoliko ustanovi kako su navedeni uvjeti ispunjeni, Sud će usvojiti zahtjev i uputiti predmet Velikom Vijeću na postupanje. Veliko Vijeće o zahtjevu odlučuje presudom koja je konačna.

ŠTO NAKON PRESUDE?

Nakon što je donesena konačna presuda u postupku pred EU sudom za ljudska prava, spis se dostavlja Odboru ministara koji nadzire njezino izvršenje. Država članica za koju je Sud ustanovio kako je prouzročila povredu Konvencije dužna je ispuniti obveze iz presude kojom je to utvrđeno. Obveze države članice se mogu sastojati od sljedećih elemenata: isplate novčane naknade podnositelju zahtjeva, usvajanja općih mjera  poput izmjena i dopuna zakonodavstva države članice te usvajanja pojedinačnih mjera poput ponavljanja postupka pred domaćim pravosudnim tijelom, a Odbor ministara će ispitati je li način na koji država članica isupnjava obveze iz presude zadovoljavajući ili nije.

Bookmark the permalink.

Comments are closed