PARK PRIRODE TELAŠĆICA

Park prirode Telašćica kao jedna od najljepših i najvećih jadranskih uvala, s akvatorijem od 13 otoka i hridi, koje mu pripadaju, obuhvaća površinu od 70,5 km2, od čega 44,55 km2 zauzima more. Uvala Telašćica po kojoj je i cijeli Park prirode dobio naziv nalazi se na jugoistočnom dijelu Dugog otoka. U kopno je uvučena otprilike 8 km, a na svojem južnom, najširem dijelu široka je oko 1,6 km. Taj dio zaljeva koji je okrenut prema jugoistoku otvoren je prema susjednim Kornatima. Sam zaljev je vrlo razveden te sadrži 25 uvala, rtova i 5 otočića. Zahvaljujući svojem položaju zaštićen je od udara bure s kopna i juga s otvorenog mora. Zbog tih značajki Telašćica je jedna od najvećih i najbolje zaštićenih prirodnih luka na

Telascica

Tekst: Panopticum

Foto: www. hps.hr

Park prirode Telašćica kao jedna od najljepših i najvećih jadranskih uvala, s akvatorijem od 13 otoka i hridi, koje mu pripadaju, obuhvaća površinu od 70,5 km2, od čega 44,55 km2 zauzima more.

Uvala Telašćica po kojoj je i cijeli Park prirode dobio naziv nalazi se na jugoistočnom dijelu Dugog otoka. U kopno je uvučena otprilike 8 km, a na svojem južnom, najširem dijelu široka je oko 1,6 km. Taj dio zaljeva koji je okrenut prema jugoistoku otvoren je prema susjednim Kornatima. Sam zaljev je vrlo razveden te sadrži 25 uvala, rtova i 5 otočića. Zahvaljujući svojem položaju zaštićen je od udara bure s kopna i juga s otvorenog mora. Zbog tih značajki Telašćica je jedna od najvećih i najbolje zaštićenih prirodnih luka na istočnoj obali Jadrana. Samo ime Telašćica vjerojatno potječe od latinskog naziva „tre lagus“ što u prijevodu znači “tri jezera”. Sastoji se od tri dijela koji su međusobno odvojeni suženjima. Ta tri dijela su Tripuljak, Farfarikulac i Telašćica. Morfogenetski te su tri uvale zapravo krške ponikve koje su pod more dospjele prije desetak tisuća godina nakon zadnje würmske oledbe. Najvećim dijelom dno uvale je prekriveno zajednicama morskih cvjetnica, staništima iznimno bogatim životinjskim svijetom i značajnim za razmnožavanje mnogih vrsta riba. Kopneni dio Parka izuzetno je diferencirano krško područje s krškim glavicama i poljima te bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta.

U sklopu parka nalazi se i jezero Mir, a smješteno je na jugozapadnom dijelu Parka prirode Telašćica. Nalazi se u uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora.  More u jezero prodire kroz brojne podzemne mikropukotine, osobito brojne sa sjeverne strane. Izvori mora se lako uočavaju za vrijeme plime. Dužina mu je otprilike 900 m, a najveća širina oko 300 m. Najveća dubina je 6 m. Jezero je slano jer je podzemnim kanalima povezano s morem. Salinitet mu je uglavnom viši od okolnog mora zbog izražene evaporacije i zatvorenosti jezera. U jezeru Mir uočene su vrlo male promjene razine vode jer su pukotine koje spajaju jezero s morem male propusnosti. Na jugoistočnom dijelu jezera za vrijeme olujnog juga dolazi do prelijevanja mora u jezero. Obala jezera je najvećim dijelom niska i stjenovita, s brojnim škrapama, dok se samo na krajnjem SZ dijelu mogu uočiti manje akumulacije pijeska. Dno jezera je u plićim dijelovima stjenovito, a u dubljim prekriveno pelitom, a na JI dijelu i ljekovitim muljem.

Temperaturne amplitude u jezeru znatno su izražene (ljeti do 33ºC, a zimi do 5ºC) pa je jezero ljeti toplije od okolnog mora, a zimi hladnije što je posljedica plitkoće jezera. Jezero je nadprosječno slano zbog isparavanja. Ovi ekstremni uvjeti su razlog biološkog siromaštva jezera Mir.

Bookmark the permalink.

Comments are closed