NOĆ ISTRAŽIVAČA U HRVATSKOJ 2010-2016.

Javnost danas ima naizgled mnogo informacija o znanosti koje se nude i prikazuju u gotovo svim medijima; na televiziji, radiju, dnevnim i tjednim tiskovinama, internetskim portalima, društvenim mrežama, no one su mahom ograničene na neke trenutno popularne teme kao što su genetski inženjering (“GMO hrana”), klimatske promjene i pojedine prirodne katastrofe (tsunamiji, potresi, vulkani). U obilju svih tih informacija rijetko se vidi osoba znanstvenika, osim ako nije riječ o novoizabranom nobelovcu. Zato ne čudi da javnost često ima posve iskrivljenu predodžbu o znanstvenicima, njihovom radu i životu. Prisjetimo se samo stereotipa o opakim (ili pak smušenim) znanstvenicima koji

Noc-istrazivaca

Tekst: dr. sc. Tihomir Marjanac

Foto: dr. sc. Tihomir Marjanac

Javnost danas ima naizgled mnogo informacija o znanosti koje se nude i prikazuju u gotovo svim medijima; na televiziji, radiju, dnevnim i tjednim tiskovinama, internetskim portalima, društvenim mrežama, no one su mahom ograničene na neke trenutno popularne teme kao što su genetski inženjering (“GMO hrana”), klimatske promjene i pojedine prirodne katastrofe (tsunamiji, potresi, vulkani).

ZNANOST I FILM NOIR

U obilju svih tih informacija rijetko se vidi osoba znanstvenika, osim ako nije riječ o novoizabranom nobelovcu. Zato ne čudi da javnost često ima posve iskrivljenu predodžbu o znanstvenicima, njihovom radu i životu. Prisjetimo se samo stereotipa o opakim (ili pak smušenim) znanstvenicima koji predstavljaju opasnost po čovječanstvo, a koji se pojavljuju u mnogim romanima, stripovima i filmovima kao što su npr. dr. No u istoimenom prvom filmu o agentu 007, dr. Strangelove u filmu “Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu”, dr. Zarkov u stripu i filmu “Flash Gordon”, dr. Frankestein u romanu i istoimenom filmu “Frankenstein ili moderni Prometej”, te mnogi drugi više-ili-manje poznati filmski zlikovci.

Upravo zato što znamo da je to posve pogrešna slika znanstvenika, moramo nastojati da tu iskrivljenu sliku ispravimo, da znanstvenike-istraživače prikažemo u ljudskom obličju, da prikažemo javnosti tko su i čime se bave, jer javnost mora znati da u svim granama znanosti radi i djeluje mnoštvo istraživača koji tu znanost nose, i pridonose otkrivanju novih spoznaja.

DRUŠTVENA ULOGA ZNANSTVENIKA

Noć istraživača zamišljena je u EU kao nastavak uspješnih Festivala znanosti, ali s ciljem da se javnosti približe znanstvenici koji nisu medijski eksponirani, da se demistificira njihova društvena uloga i da ih se uspješnije integrira u društvo. Noć istraživača je, dakle, manifestacija posvećena tim samozatajnim pojedincima bez kojih znanosti ne bi moglo niti biti. Noć istraživača je manifestacija koja se održava u Europskoj uniji već od 2005. godine zadnjeg petka u mjesecu rujnu, a ciljevi manifestacije su:

  1.  da se istraživače približi široj javnosti kako bi se bolje upoznali i kako bi se postiglo njihovo bolje međusobno razumijevanje,
  2.  da se mladima približi istraživačka profesija i da ih se time potakne za odabir zanimanja u znanosti,
  3.  da se istraživačima podigne društveni ugled i time unaprijedi njihov odnos s okolinom.

Moto Noći istraživača je “Istraživači su među nama”, pri čemu se aludira na to da istraživači imaju probleme kao i ostali “obični” ljudi, imaju svoje hobije, obitelji, nade i snove, pa i razočarenja. Pojedinac zaista ne mora biti Einstein da bi se bavio znanošću. Istraživači vode normalan život sa svojim obiteljima, djecom, kućnim ljubimcima, unatoč zahtjevnoj profesiji. Istraživači obavljaju društveno koristan rad i predstavljaju dio zajednice koja ih zaista treba, i treba ih razumjeti i uvažavati.

Zato Noć istraživača ne smije biti zabavna predstava na granici s mađioničarstvom gdje se publiku nastoji impresionirati svjetlima, bojama, dimovima, niti “velikim” pa ni pravim otkrićima, nego predstaviti ljude koji rade u znanosti. Upravo bi zato u Noći istraživača trebali sudjelovati aktivni istraživači, a ne djeca, studenti i ini popularizatori znanosti. Dakle, ne prikazuje se znanost u bilo kojem obliku, nego ljude koji tu znanost rade, koji od nje i za nju žive. Jesu  li dosadašnje Noći to postigle, prosudite sami ukoliko ste bili u publici.

Noć istraživača usmjerena je prema najširoj javnosti, bez obzira na dob, stupanj obrazovanja, interese, ili društveni položaj. Organizatori manifestacije u različitim europskim gradovima samostalno planiraju aktivnosti prema vlastitim mogućnostima, lokalnim prilikama i senzibilitetu lokalne zajednice. Noć istraživača obuhvaća približavanje znanstvenika široj javnosti putem diskusija i zajedničkih aktivnosti u opuštenoj atmosferi, sudjelovanja publike u radionicama, igrama, kvizovima i sličnim zabavno-edukativnim programima. Europska Noć istraživača organizira se kao aktivnost u sklopu 7. Okvirnog programa (FP 7) i Marie Curie posebnih akcija (Marie Curie Specific Actions), te programa “Ljudi” (People).

POVIJEST NOĆI ISTRAŽIVAČA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj je Noć istraživača po prvi puta održana 2010. godine u organizaciji Hrvatske udruge za promicanje i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska koja se svim aspektima popularizacije znanosti bavi od samog osnutka. Tada je Noć istraživača održana pod motom “Istražujmo, otkrivajmo i družimo se sa znanošću” istovremeno u 5 gradova; Zagrebu, Lepoglavi, Korenici, Starigradu-Paklenici i Rabu jer je cilj organizatora bio znanost približiti i onim sredinama gdje nema visokoškolskih niti istraživačkih ustanova, a povijesno su iznjedrile velika znanstvena imena. Tom prigodom u svih 5 gradova bila je postavljena izložba znanstvene fotografije pod naslovom “Okusi znanosti”, i održane su brojne radionice i demonstracije kemijskih pokusa i matematičkih “trikova”, predavanja za javnost, i neformalno druženje sa znanstvenicima. Tijekom manifestacije su učenici osnovnih škola crtali sebe u ulozi istraživača, a na Rabu su literarnim radovima opisivali svoju zamišljenu ulogu u različitim istraživanjima.

NOĆ 1 ISTRAŽIVAČA 2010-2016

Foto: Noć istraživača 2010. g. u Korenici-Matematička radionica pod vodstvom prof. Franke Miriam Brückler sa zagrebačkog PMF-a. Učenici OŠ dr. Franje Tuđmana izrađuju matematički origami.

Drugu Noć istraživača ponovo je organizirala udruga ProGEO-Hrvatska 2011. godine u Zagrebu, Varaždinu, Slavonskom Brodu, i na Rabu. Izložba Okusi znanosti preseljena je na nove lokacije, i tamo su organizirane različita predavanja i radionice, a novina je bila izlazak u javne prostore, pa se tako zagrebačka manifestacija dijelom održala u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, a dijelom u trgovačkom centru Avenue Mall, što smo tada nazvali “shopping-mall science”. Prikupljeni dječji crteži na temu “Ja  – istraživač” iz prethodne godine bili su prikazani na tematskoj izložbi u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.

NOĆ 2 ISTRAŽIVAČA 2010-2016

Foto: Noć istraživača 2011. g. u Zagrebu – Kemijska radionica u zagrebačkom Avenue Mallu. Studenti kemije sa zagrebačkog PMF-a izvode pokuse i tumače svoj studij na PMF-u slučajnim prolaznicima i posjetiteljima trgovačkog centra.

Treća Noć istraživača održana je 2013. godine u Zagrebu, Rijeci i Splitu u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU, i partnerima u navedenim gradovima među kojima je bila i udruga Znanost.org koja je organizirala Noć i sljedeće dvije godine. Zagrebački dio programa održao se na otvorenom, na zagrebačkom Cvjetnom trgu, na riječkom Korzu, i u splitskoj Marmontovoj ulici.

Četvrta i peta Noć istraživača održane su 2014. i 2015. godine u Zagrebu i Splitu u organizaciji udruge Znanost.org, Sveučilišta u Splitu, Fakulteta Elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO pod motom “Istraživanje za inovacije, inovacije za javnost”. U Splitu je manifestacija održana na otvorenom u Marmontovoj ulici, a u Zagrebu ponovo u Avenue Mallu.

BEZ EU FINANCIRANJA

Tu se s organizacijom Europske Noći istraživača stalo, jer prijedlog projekta za 2016. i 2017. godinu nije bio prihvaćen za EU financiranje.

ProGEO-Hrvatska je unatoč neuspješnim prijavama na EU natječaje za financiranje Europske Noći istraživača 2012. i 2013. godine, nastavila organizirati Noć u smanjenom obimu, samo na otoku Rabu, pa se tamo od 2012. g. do danas održava Rapska Noć istraživača – bez ikakve financijske potpore. Glavni partneri u organizaciji na lokalnoj otočnoj razini su OŠ Ivana Rabljanina i Pučko otvoreno učilište Rab. Specifičnost Rapske Noći istraživača je i to da su se javna predavanja održavala u OŠ Ivana Rabljanina i u Infocentru Geoparka Rab u osnivanju, te da je uz Noć organiziran i (dnevni) obilazak neke od geostaza na otoku. Manifestaciju je svake godine najavio Radio Rab, a mala vijest bi se pojavila i u Novim listu. Nažalost, vjerojatno zbog lokalnog karaktera manifestacije, šira medijska podrška je gotovo u potpunosti izostala, za što i organizatori snose dio “zasluga”.

rsz_noĆ_3_istraŽivaČa_2010-2016

Foto: Noć istraživača 2016. g. na Rabu – Kako to rade paleontolozi: učenici OŠ Ivana Rabljanina iskapaju “fosilne” kosti konja na umjetnom nalazištu pod vodstvom dr. Ljerke Marjanac iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, i znatiželjnim okom njihovih roditelja.

SAMOZATAJNI ZNANSTVENICI

Noć istraživača je tehnički i organizacijski jako zahtjevna; ne samo da je potrebno osigurati publici pristupačan prostor, već je potrebno privući i istraživače koji će se u toj manifestaciji predstaviti, za što mnogi samozatajni znanstvenici nemaju afiniteta, volje ili vremena. Potrebno je i osmisliti njihove nastupe, predstavljanja tako da se sadržajno razlikuju od onoga što prikazuju u drugim prilikama kao što je npr. Festival znanosti.

Europsku Noć istraživača treba najavljivati u medijima nekoliko mjeseci uoči same Noći, što europski organizatori nazivaju “kampanja osvješćivanja” (Awareness campaign) čime bi se trebalo senzibilizirati publiku i privući ju na manifestaciju. Tome se u EU-organizaciji manifestacije pridaje velik značaj, i sve objavljeno se treba priložiti prilikom predaje završnog izvješća. Europska Noć istraživača mora imati i europsku komponentu, pa se treba naglašavati doprinos EU razvoju znanosti i integrativne komponente unije.

Sadržajno, za Noć istraživača nema ograničenja, ali se recenzenti prijedloga projekta neće oduševiti ako se prijavljuje veliki spektakl, ali niti skromna manifestacija koja neće privući velik broj sudionika. Važna komponenta kod prijave je očekivani odziv lokalne zajednice, korist po lokalnu zajednicu, i privlačenje mladih da se usmjere prema odabiru znanstvene profesije.

Volonterskim radom je zaista teško organizirati jednu takvu manifestaciju, posebno imajući u vidu da se i od sudionika istraživača očekuje da uz postojeće obveze odvoje i dio vremena za Noć istraživača. Problem u organizaciji Noći je i stav mnogih starijih istraživača da se takvim aktivnostima trebaju baviti mlađi istraživači, doktorandi, pa i studenti, jer sami ne žele sudjelovati u popularizacijskim aktivnostima.

Možemo se samo nadati da će se s vremenom ipak prepoznati moć i važnost popularizacije znanosti, društvene promocije znanstvenika i istraživača, i da će se i u Hrvatskoj za te i takve aktivnosti pronaći potrebna financijska sredstva. Možemo se samo nadati i da se do tada, sada aktivni organizatori i koordinatori akcija i programa neće potpuno umoriti i “dići ruke” od Noći istraživača, Festivala znanosti, Znanstvenog Piknika, Skoka u znanost i drugih znanstveno-popularizacijskih aktivnosti.

Napomena: Autor je koordinator FP 7 projekta LEEDS, Noći istraživača 2010-2011. godine i ProGEO – Hrvatska

Bookmark the permalink.

Comments are closed