NAPULJ – IZMEĐU VULKANSKOG ČEKIĆA I NAKOVNJA

Tekst: Tihomir Marjanac, dr.

Foto: www.ilpiccolo.it

Napulj – grad između vulkanskog čekića i nakovnja je po svemu poseban grad, stara talijanska izreka kaže Avedere Napoli e morire@ što znači da Napulj treba vidjeti i da se nakon toga slobodno može umrijeti jer ste vidjeli sve u životu. Nevjerojatno je koliko ta izreka ima simbolike, a koliko istine, koje se prepliću više nego u ijednom drugom gradu na svijetu! Napulj je smješten podno vulkana Vezuva na jugoistoku i vulkana Campi Flegrei (Flegrejska polja) na zapadu, i jedini je europski grad koji je smješten između dva vulkana doslovce u njegovom predgrađu!

Za Vezuv su vjerojatno svi čuli, prvenstveno zbog njegove erupcije 79.  godine nove ere u kojoj su stradali rimski gradovi Herculaneum i Pompeji. No, već po starim crtežima vidimo da je Vezuv imao jako burnu prošlost i da je imao erupcije i prije i poslije te poznate ˝Plinjske˝ erupcije, a po svemu sudeći, tako će biti i u buduće.

Lava svih vulkana potječe iz magmatskog ognjišta koje se povremeno puni i prazni. Tijekom punjena magmatskog ognjišta vulkanski čunj raste a izdiže se i okolni teren, a kada pritisak u ognjištu nadvlada težinu vulkanskog čunja, nastaje eksplozija koja oslobađa pritisak i magmatsko se ognjište prazni, doduše nikada posve. Ta eksplozija plinova i/ili para koje se naglo oslobađaju iz magme razori velik dio vulkanskog čunja, pa nastane kaldera nalik na veliki krater. Međutim, kaldere mogu nastati i urušavanjem vulkanskog čunja u ispražnjeni dio magmatskog ognjišta i takve su obično mnogo veće. Veličine kaldera mogu biti jako različite, od 1-2 km u promjeru pa do preko 100 km.

Vezuv je relativno mladi vulkan koji je nastao u kalderi vulkana Monte Somma, što se i danas lijepo vidi. Ako pogledate Vezuv na Google Earth, ne možete ne uočiti lučni greben Monte Somme koji je u stvari rub kaldere u kojoj je narastao Vezuv. Naime, Monte Somma je imala veliku eksplozivnu erupciju prije oko 18.000 godina kada je nastala kaldera promjera oko 3 km, u kojoj je kasnije narastao Vezuv.

Identičan rast novog vulkana u kalderi starijega, možemo vidjeti i na vulkanu Mt. St. Helens u SAD-u, kojem je 1980. godine eksplozija uništila 1/4 čunja, stvorivši kalderu promjera 2 km u kojoj je ubrzo počeo rasti novi vulkanski čunj. Isto se dogodilo i 1883. g. kada je eksplodirao vulkan Krakatoa u Indoneziji. Tada je u seriji eksplozija nestao cijeli otok, a na njegovom mjestu nastala je laguna u kojoj je 1930. g. narastao  mladi vulkan Anak Krakatoa  (Sin Krakatoe) koji je sve do danas aktivan i raste brzinom od 6,8 m godišnje.

Erupciju Vezuva 79. g. detaljno je opisao Plinije Mlađi, koji ju je promatrao s broda u Napuljskom zaljevu. No on nije ništa znao o prethodnim erupcijama Vezuva i njegovog prethodnika Monte Somme. Po nekim zapisima, vulkan je imao zaravnjeni vrh, a na njemu se skrivao i Spartak sa svojom vojskom. Arheološka istraživanja u Napulju su pokazala da je vulkanski sistem Monte Somma/Vezuv bio aktivan u mnogo navrata, i da je piroklastični tok u brončano doba, prije oko 2.800 godina dospio do središta današnjeg Napulja koje je od Vezuva udaljeno 14 km. Najmlađa erupcija Vezuva  bila je 1944. godine kada je izljev lave uništio 4 naselja na njegovoj sjeveroistočnoj strani, uključujući i saveznički aerodrom Terzino s osamdesetak američkih aviona. Vezuv od tada miruje već 73 godine, znači li to da je danas bezopasan? Nažalost ne, naprotiv! Od 79. do 1944. g. Vezuv je imao 31 erupciju, prosječno svakih 65 godina, no raspon njegovog mirovanja bio je od 7 do 153 godine. Prije 79. g. Vezuv je mirovao 135 godina, pa stanovništvo nije brinulo što žive podno vulkana, jer naprosto nisu pamtili njegovu prethodnu erupciju.

Piroklastični tokovi su najsmrtonosniji produkt vulkana. To su oblaci usijanih plinova i vulkanske prašine koji doslovce teku niz vulkanski čunj i po noći svijetle, pa se nazivaju i Asvjetlećim lavinama@. Njihova temperatura prelazi 800EC, a brzina je preko 100 km na sat. Žrtve u Herculaneumu stradale su zbog izlaganja piroklastičnom toku koji je u jednom trenutku izašao iz Vezuva. Njihova je smrt nastupila doslovce trenutačno, jer su tjelesni fluidi proključali u sekundi. Ako bi se danas ponovila takva erupcija, vjerojatno bi stradalo skoro cjelokupno stanovništvo Napulja i okolice.

Zapadno predgrađe Napulja nalazi se doslovce u kalderi vulkana Campi Flegrei koji nema veliki čunj poput Vezuva. Čini se da je njegova prva erupcija bila prije oko 39.000 godina, a zadnja 1538. kada se izdiglo manje brdo Monte Nuovo približno u sredini kaldere. U razdoblju od 1982. do 1984. g. područje Campi Flegrei pogodila je serija potresa koji su uništili oko 8.000 zgrada, a kopno se izdiglo za oko 2 m što je najava njegovog buđenja!

U gradiću Pozzuoliju nedaleko Napulja, nalaze se ostatci rimske tržnice, koji su u starijim udžbenicima pogrešno opisani kao ASerapisov hram@. To su stupovi sagrađeni na kopnu (tržnica!) ali su se povremeno nalazili u moru na što ukazuju rupe od ubušenih prstaca u njima. Na starim se crtežima stupovi djelomično nalaze u vodi (slika 9), a danas su nekoliko metara izvan vode. To spuštanje i dizanje kopna ukazuje na pražnjenje i punjenje magmatskog ognjišta magmom, pa je realna pretpostavka da bi vulkan uskoro mogao eruptirati.

Campi Flegrei smatra se znatno većim i opasnijim vulkanom od Vezuva. Njegove erupcije prije 39.000 godina izbacile su goleme količine vulkanskog pepela koji se istaložio i na našoj strani Jadrana, u Rumunjskoj, pa čak i na Kavkazu! Zasigurno su imale velik utjecaj na klimu, a poznato je da velike vulkanske erupcije dovode do višegodišnjeg globalnog zahlađenja. Zbog izuzetno snažnih erupcija, Campi Flegrei se smatra Asupervulkanom@ pa ga tako opisuju i mediji. Zaista, ako bi se taj vulkan aktivirao, izazvao bi goleme štete u cijeloj Europi, a najjače bi uz Italiju bili pogođeni i naši krajevi. Velike vulkane u blizini gradova se pažljivo prati, za što je u Napulju zadužen Vezuvski opservatorij, pa se vjeruje da nas nova erupcija Vezuva ili Campi Flegrei ne će iznenaditi. Drugo je pitanje, što poduzeti u slučaju da se vulkan ponovo probudi? Evakuacija 3 milijuna stanovnika koji žive u njegovom podnožju i okolici ne može se provesti brzo, a pitanje je i kamo se toliko mnogo stanovnika uopće može skloniti.

Veličinu vulkana ne procjenjujemo po visini njegovog čunja, nego po volumenu izbačenog materijala (lave, pepela i stijena), što se mjeri kubičnim kilometrima. Volumen izbačenog materijala pak određuje veličina magmatskog ognjišta, pa je pravilo da što je ono veće, erupcije su snažnije, duže traju i izbačenog je materijala više. Magmatsko ognjište se s površine Zemlje ne vidi, jer se nalazi na dubini od nekoliko kilometara, a u njemu se nalaze stijene koje je teško, iako ne i nemoguće geofizički razlikovati od okolnih stijena. Tako se tek nedavno utvrdilo koliko je zaista veliko magmatsko ognjište Vezuva, i pokazalo se da je znatno veće nego što se ranije pretpostavljalo. Po današnjim spoznajama prostire se ispod većeg dijela Napulja, a ne samo ispod Vezuva, što nam ukazuje da Vezuv može imati i daleko snažnije erupcije od one iz 79. godine. Koliko je veliko magmatsko ognjište Campi Flegrei, još ne znamo točno, ali je sigurno još veće.

Napulj, dakle, živi između dva izuzetno opasna uspavana vulkana, Vezuva i super-vulkana Campi Flegrei. Erupcija bilo kojeg od njih mogla bi ga uništiti, a posljedice bi se osjetile u cijeloj Europi. Udaljenost od vulkana u tim okolnostima nije presudna, što najbolje vidimo po učincima Islandskog vulkana Laki, čija je erupcija 1783.-1784. u trajanju od 8 mjeseci izazvala dramatične efekte i kod nas, 3000 km daleko! Po zapisima Franjevaca može se vidjeti kako je erupcija izgledala kod nas, a po zapisu Benjamina Franklina koji ju je doživio u Parizu, kako se tamo manifestirala. U Velikoj Britaniji pa i u Parizu tmurni oblaci zastrli su nebo, pa je zavladala tama, a na sjevernoj atlantskoj obali SAD noć je potrajala skoro tijekom cijele erupcije! Na Jadranu je zavladala magla koja se nije dizala više od mjesec dana, za zahvatila je i gradove u unutrašnjosti. Stanovnici Londona i Pariza gušili su se u sumpornim parama i udahnutom vulkanskom pepelu, i mnogi su umirali od krvarenja u plućima. Voće je prekrila prašina koja se s kišom pretvorila u cement. Plodovi su bili uništeni i nejestivi. I temperatura zraka je pala za nekoliko stupnjeva celzija pa je zima bila toliko jaka da se zamrznuo Mississippi u New Orleansu, a po Meksičkom zaljevu su plutale sante leda!

Erupcija Lakija izbacila i i veliku količinu otrovnih plinova, fluora i sumporovodika koji su otrovali više od polovice sve domaće stoke na Islandu, što je za posljedicu imalo glad i stradavanje ionako siromašnog stanovništva. Lava je uništila 20 sela, a od gladi i trovanja umrla je četvrtina Islanđana! Ako bi se aktivirao neki od Napuljskih vulkana, učinci bi bili gotovo isti, ali njihove bi ekonomske i socijalne posljedice bile neusporedivo veće i imale bi globalni doseg.

Bookmark the permalink.

Comments are closed.