LAŽNI HVALOSPJEVI HRVATSKOG TURIZMA

NovinskI tekstovi o hrvatskom turizmu, Ministarstvu turizma Republike Hrvatske ili što se događa u Hrvatskoj turističkoj zajednici, omiljene su medijske teme, naročito ljeti, bilo da je povod procjena turističke sezone, porast ili podbačaj u dolasku turista, suhoparno statističko brojanje gostiju s kruzera, broja automobila na autocestama ili na trajektnim pristaništima i slično. Iako službene statistike govore o solidnoj turističkoj sezoni, čini se da je na terenu situacija prilično drugačija. Prema nekim za sada neslužbenim podacima ovogodišnja turistička sezona, unatoč najavama i realnim očekivanjima zbog okolnosti na konkurentnim tržištima, prije svega zbog sigurnosnih prijetnji u

A.Kliman

Tekst: D. Sremiš

Foto: www.hrt.hr

NovinskI tekstovi o hrvatskom turizmu, Ministarstvu turizma Republike Hrvatske ili što se događa u Hrvatskoj turističkoj zajednici, omiljene su medijske teme, naročito ljeti, bilo da je povod procjena turističke sezone, porast ili podbačaj u dolasku turista, suhoparno statističko brojanje gostiju s kruzera, broja automobila na autocestama ili na trajektnim pristaništima i slično.

PAD BROJA TURISTIČKIH NOĆENJA

Iako službene statistike govore o solidnoj turističkoj sezoni, čini se da je na terenu situacija prilično drugačija. Prema nekim za sada neslužbenim podacima ovogodišnja turistička sezona, unatoč najavama i realnim očekivanjima zbog okolnosti na konkurentnim tržištima, prije svega zbog sigurnosnih prijetnji u zemljama mediterana poput Turske, Egipta, Tunisa, pa i Grčke, Hrvatskoj nažalost neće donijeti očekivani rast turističkog prometa. Upravo suprotno, ako je suditi po glavnim statističkim podacima – broju turističkih noćenja dogoditi će nam se neočekivani prekid rasta turističkih dolazaka koji smo imali posljednjih godina a time i očekivanog rasta prihoda od turizma. Ukoliko u te neslužbene najave točne, to će umnogome utjecati na Hrvatsku ukupnu gospodarsku sliku. I to posebno na okolnost kada Ministarstvo turizma RH najavljuje moguće sudjelovanje turističkog produkta od gotovo 20 posto ukupnog BDP-a naše zemlje.

UPITNI PODACI SUSTAVA E-VISITOR

Razlog za brigu je tim veći kada je tijekom ljeta 2016. godine uočeno da novi on-line sustav prijave gostiju «E-visitor» počesto funkcionira kao jednosmjerna ulica. Naime, navedenom aplikacijom omogućena je prijava gostiju elektronskim putem od strane hotela, kampova i privatnih iznajmljivača. Međutim, kako govore neslužbeni podaci s terenea, u praksi je to često davalo krivu sliku broja noćenja, odnosno ukupnog broja turista u Hrvatskoj. Naime, u velikom broju slučajeva, a to se prvenstveno odnosi na privatne iznajmljivače, gosti nisu na vrijeme odjavljivani sa elektroničkog sustava tako da se u stvari dobivao privid večeg broja turista od stvarne brojke.

VELIKI IZAZOV ZA NOVU VLADU

Čini se da će vlada koja dođe nakon prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 11. rujna 2016. godine morati pronaći vrlo kvalitetan turistički kadar, i to naročito u osobi ministra turizma. Novu vladu i i resorno ministarstvo svakako bi trebalo zabrinuti ovogodišnje smanjenje očekivanog rasta turističkog prihoda u okolnostima kada se on nije realno trebao dogoditi jer su svi turistički pokazatelji, a posebno situacija na Mediteranu išle u prilog hrvatskom turizmu, prije svega kao jednoj od europskih sigurnih destinacija. Je li zasluge za ovogodišnji turistički pobačaj idu na teret ministru turizma Antonu Klimanu i na ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ostaje tek da se vidi nakon zbrajanja ukupnih ovogodišnjih turističkih rezultata.

HLADNA STATISTIKA ZA OTREŽNJENJE

Osim nekih nedostataka, uglavnom uzrokovanih ljudskim faktorom, jedna od prednosti sustava E-visitor je i nova mogućnost praćenja statističkih podataka koje su od izuzetne važnosti za planiranje poslovanja u turizmu.

Prema podacima E-visitor, u Hrvatskoj je do 21. kolovoza 2016. godine ostvareno preko 65 milijuna noćenja, od čega 21 milijun samo u kolovozu do navedenog datuma. Usporedbe radi, u prvih 9 mjeseci prošle godine, ostvareno je 68,7 milijuna noćenja, oko 8 posto više u odnosu na godinu ranije. Najave na temelju rezervacija za rujan 2016. nisu loša, tako da se pretpostavlja kako će ova sezona biti jednaka prošlogodišnjoj, unatoč najavama iz Ministarstva turizma o novom rekordu. Ostaje nam tek da vidimo koliki će biti stvarni prihodi od turizma što ne mora nužno odgovarati broju ostvarenih noćenja.

JAČANJE KONTINTALNOG TURIZMA

Strateški planovi hrvatskog turizma dijele kontinentalnu Hrvatsku na četiri jedinice – Slavoniju, Središnju Hrvatsku, Liku s Karlovcem te Zagrebačko područje. Prema posljednjim podacima za kontinentalnu Hrvatsku njen turistički potencijal raste iz godine u godinu. Kontinentalna Hrvatska sastoji se od 12 županija koje uglavnom nemaju pristup jadranskom moru. Prema dosad objavljenim podacima brojke kontinentalnog turizma u 2016. godini slične su rezultatima ostvarenima u prošloj godini, uz izuzetak Grada Zagreba koji bilježi rast posjeta turista.

U ovom trenutku Ministarstvo turizma razrađuje nekoliko modela turističkog vaučera s pogodnostima za domaće turiste, kojom želi potaknuti domaći turistički promet i razvoj kontinentalnog i turizma u pred i posezoni. Navedeni model trenutni ministar turizma Anton Kliman planira predstaviti tehničkom ministru financija RH i pripremiti projekt za daljnju razradu. Glavni ciljevi tog projekta su omogućiti i usmjeriti interes domaćih turista za putovanja prema hrvatskim kontinentalnim gradovima, toplicama, ruralnim prostorima i ponudom, kao i prirodnim te kulturnim atrakcijama te ka destinacijama na Jadranu ali izvan glavnog dijela turističke sezone.

Bookmark the permalink.

Comments are closed