KORNATSKI SUHOZIDI

Kornatski suhozidi se dijele na dvije glavne skupine: međaše pašnjaka i maslinarske. Georeferenciranom izmjerom u NP Kornati utvrđeno je postojanje 323 km suhozida u granicama Parka, od čega se 90 km odnosi na pašnjačke ograde. Ranije kartografsko mjerenje iz 1999. godine se u najvećoj mjeri poklapa sa sadašnjim rezultatima, dajući zbroj od 95 km pašnjačkih ograda. Ove međe, tipično prepoznatljivi kao „zidi od mora do mora“, građeni su od početka težačkog kupovanja zemljišnih posjeda na Kornatima u drugoj polovici XIX. st. Osim na otoku Kornatu, takvi zidovi još postoje na Škulju, Kamenom i Ravnom Žaknju, Lavsi, Piškeri, Rašipu, Levrnaci, Šilu, Veloj Abi i Veloj Svršati.

Kornati_suhozid

Tekst: Panopticum

Foto: www.np-kornati.hr

Kornatski suhozidi se dijele na dvije glavne skupine: međaše pašnjaka i maslinarske. Georeferenciranom izmjerom u NP Kornati utvrđeno je postojanje 323 km suhozida u granicama Parka, od čega se 90 km odnosi na pašnjačke ograde. Ranije kartografsko mjerenje iz 1999. godine se u najvećoj mjeri poklapa sa sadašnjim rezultatima, dajući zbroj od 95 km pašnjačkih ograda. Ove međe, tipično prepoznatljivi kao „zidi od mora do mora“, građeni su od početka težačkog kupovanja zemljišnih posjeda na Kornatima u drugoj polovici XIX. st. Osim na otoku Kornatu, takvi zidovi još postoje na Škulju, Kamenom i Ravnom Žaknju, Lavsi, Piškeri, Rašipu, Levrnaci, Šilu, Veloj Abi i Veloj Svršati.

Usporedivši ih s brojnim drugim pašnjačkim ogradama, poput onih na Pagu, Velebitu, Krku ili u Bukovici, osobitost pri ovim uglavnom pravocrtnim protezanjima od obale do obale jest savladavanje litica zatečenih na liniji međe i njihovo uklapanje u ogradu. Slična se rješenja primjenjuju i pri samim izlascima na obalu, tako da svaki međašni zid sadrži okretne, na licu mjesta inovirane načine kako savladati prirodnu barijeru i učiniti je dijelom željenog rasporeda.

Kornatski pašnjački suhozidi koji presijecaju dijelove otoka na obiteljska vlasništva jedni su od najpoznatijih krajobraznih prizora u Hrvatskoj, neizostavni dio svakog vizualnog predstavljanja zemlje i, zajedno sa strmcima, najveća atrakcija NP Kornati.

Povijest

Najstarija razgraničenja zemljišta na Kornatu nisu bila u obliku neprekinutih zidova već suhozidnih markacija, poput ostataka ograde kod Gujka iz XV. stoljeća. Tek početkom dijeljenja zemljišta koje su Murterini kao pastiri dovođeni od XVII. st. od feudalnih vlasnika otkupljivali od 1851. do 1896. godine nastaju i potpune ograde. Na Kornatu ih je od prvih sedam naknadnim dijeljenjima nastalo današnjih 48.

Nositelji znanja, tradicije i umijeća

Stanovnici Kornata, odnedavno registrirani kao stalni stanovnici Kornata sa svojim Mjesnim odborom i udrugom vlasnika kornatskih zemljišta „Kurnatari“. Najveći interes ima obitelj Lovrić u uvali Stiniva na otoku Kornatu. Zbog smanjenja stočnog fonda održavanje najdužih međaša nije isto na svim mjestima. U najnovije vrijeme se na održavanje međašnih suhozida pazi i zbog njihove uloge kao protupožarne barijere.

Način izvođenja i provedbe

Dugi međašni zidovi nisu izgrađeni na isti način. Ima ih jednostavnih u kakvima kamenje stoji posloženo u jednorednom nizu, zatim s posebnim licima na obje strane, potom s nasipom sitnije kamene ispune u sredini što omogućuje i širine zida do 80 cm, a i profiliranih zidova s postupno izbacivanim kamenjem u stranu tako da im je baza uža od vrha, čime se i s nešto nižom ogradom osiguralo ovčje nepreskakanje zida.

Načini na koje su savladavali obalne krajeve i prijelaze preko stijena i litica ovisni su o konkretnoj konfiguraciji tla, varirajući mnogim rješenjima. Graditelji su solidnim gradnjama htjeli izbjeći dolaske na tako udaljene točke, tako da se na ovim mjestima najčešće mogu vidjeti uglavljeni veliki komadi kamenja no i s važnom statičkom ulogom zidne zapune sitnijim kamenjem.

Registracija nematerijalne baštine RH

Prijava kornatskih suhozida u upisnik nematerijalnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH i polazišta multilateralne prijave za Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, poslana je Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH 13. lipnja 2016. godine.

Upisivanje ovog nematerijalnog kulturnog dobra ne bi donijelo regulacijskih promjena vlasnicima ovih kamenih zidova već bi se otvorila mogućnost javljanja na redovitom godišnjem natječaju prijavljivanja potreba u kulturi Ministarstva kulture, no važnije su perspektive povezivanja ove kategorije očuvanja baštine s brendovima i kolektivnim intelektualnim vlasništvom. S međašnim ogradama pašnjaka na Kornatima bi se ticalo prije svega autohtonog ovčarstva i ovčarskih proizvoda.

Kornati_suhozid1

Bookmark the permalink.

Comments are closed