HIMALAJA U 77 PRIČA

Tekst: R.F.

Foto: Panopticum

Poplava ljudi željnih avanture raste iz godine u godinu, posebno među populacijom hrvatskih novinara, sportaša, glumaca… Tako su samo u posljednjih godinu dana osvojeni najviši vrhovi Azije, Afrike, Južne Amerike, a bilježimo i prvog Hrvata koji se uputio pješke, i to s uspjehom, na Južni pol. U nastavku donosimo jedan takav žanrovski neobičan, ali zanimljiv putopisni tekst pod nazivom “Himalaja u 77 priča”.

Putopis kao književna forma ima tisućljetnu povijest, a svoj zenit dosegnuo je u vrijeme velikih geografskih otkrića i znanstvenih ekspedicija onih Jamesa Cooka i Charlesa Darwina. U današnjim okvirima moguće ih je usporediti sa zapisima hrvatskih književnika – putopisaca poput Matka Peića ili Jože Horvata. Međutim, knjiga `Himalaja u 77 priča´ autora Roberta Pauletića kao da se žanrovski sasvim uklapa u temu – totalno drugačiji putopis.

Naime, Pauletić kao novinar, pisac, izdavač, ali i enigmat na osebujan i sebi svojstven način prilazi temi, razrađujući je u 77 kratkih priča koje u konačnici čine jednistvenu cjelinu. Pritom koristi, kako sam navodi, pomalo već zaboravljeni dalmatinski “slang”, lokalno narječje, dok mu leksik neodoljivo podsjeća na autore poput Charlesa Bukowskog ili domaće spisateljice Vedrane Rudan. Osim toga, Pauletić nastoji pronaći odgovor na zaboravljeno pitanje – je li putnik ili turist, razrađeno još u djelu britanskog autora potkraj XVIII. st., odnosno početkom IXX stoljeća, pod nazivom `Psihologija putovanja´ gdje je putnik definiran kao onaj koji otkriva, a turist kao onaj koji posjećuje već otkriveno.

Knjiga započinje neuobičajenim telefonskim pozivom gdje se autor mora u vrlo kratko vremenu odlučiti prihvaća li poziv kao dio četveročlane ekspedicije alpinista koja se priprema na put prema Himalaji. Nadalje nakon njegove pozitivne odluke, kreću autorove kondicijske pripreme na obližnjim vrhovima grada Splita, a potom let prema glavnom gradu Nepalu. Putovanje se nakon toga nastavlja u 12 etapa kroz vremenski period od 11 dana i u ukupnoj dužini od oko 150 km, dakako pješke.

Ulazak u prostor Himalaje odvija se kroz zračnu luku u mjestu Lukla, jednom od 10 najopasnijih aerodrome u civilnom zrakoplovstvu, barem prema kategorizaciji međunarodne asocijacije za zračni promet. Autorovim susretima sa najvećim planinskim lancima na planet u čijem se prostoru uzdiže 6 najviših vrhova svijeta započinje zanimljiva putešestvija koja se tijekom cijelog puta isprepliće s nizom verbalnih paralela i asocijacija na događaje i ličnosti iz svjetske i domaće kulturne scene i javnog života. U tom pogledu Pauletiću pomažu i brojne fotografije čiji je autor on sam ili poseže za arhivom jednog od članova ekspedicije, Stipom Božićem, kojem je uostalom i posvetio ovu knjigu kao jednom od najznačajnijih hrvatskih alpinista i ljubitelju planinskih vrhova, ali i mnoštvu drugih alpinista koji su poginuli jurišajući na bezbrojne vrhove u snježnim visinama.

Dakle, uz recentne događaje tijekom putovanja, autor preklapajući povijesne teme predstavlja čitatelju evociranje uspomena na poginule alpiniste u ozračju i s nekom vrstom tibetansko – nepalske onomatopeje u vidu harmonije i tolerancije budizma poput putopisnog hodočašća sličnog onomu u Santiago Di Compostellu ili Lurd. Uz događaje, Pauletic se u knjizi bavi ljudima i lokalnim običajima, te donosi pregršt zanimljivih ilustracija, ali i neobičnih pojmova i toponima.

Čini se da ga se posebno dojmilo lokalno stanovništvo – šerpe, koji demografski popunjavaju divlji planinski prostor uz prilično osebujan opis njihovih običaja i tradicije. U jednom trenutku opisuje ih čak i s dozom cinizma budući da su kao cijenu komercijalizacije u turistički menu uvrstili lažni odrezak od jaka, a u muzejski prostor izložili scalp od jetija.

Kao paradigmu svog alpinističkog puta autor ističe podatak kako je kišobran važniji od cepina, što god to značilo, dok knjiga završava njegovom nedoumicom o točnoj visini najvišeg vrha Mt. Everesta uzrokovanim radom i pomicanjem pacifičkih tektonskih ploča. Kažu da živimo od uspomena pa bi se u svijetlu toga mogao promatrati i ovaj neobičan putopis. Sve u svemu, zanimljivo štivo koje bi se svakako trebalo naći na policama kućnih biblioteka I to posebno onih ljudi sklonih pustolovini ili čaroliji avanture. Knjiga je izdana u nakladi Karnak , ima 228 stranica, tvrdog  je  uveza, a u knjizarama se moze pronaci po cijeni od 189 kuna.

Bookmark the permalink.

Comments are closed