DAN PLANETA ZEMLJE

Više od 130 zemalja svijeta će u petak, 22. travnja, na Dan planeta Zemlje, u New Yorku potpisati globalni klimatski sporazum koji je usvojen na UN-ovoj konferenciji u Parizu prošle godine. Dan planeta Zemlje u cijelom se svijetu obilježava kako bi se mobilizirala javna podrška zaštiti okoliša. U Hrvatskoj ga je početkom 90-ih godina počelo obilježavati Društvo za unapređenje kvalitete življenja. Mnoge udruge i organizacije, u posljednje vrijeme i gradovi, općine, škole pa čak i tvrtke ovim povodom ukazuju na okolišne probleme. Dan planeta Zemlje je jedan od najvažnijih na području zaštite okoliša te prvi koji je krenuo od građanskih pokreta za zaštitu okoliša.

Dan-planeta-Zemlje

Tekst: Panopticum

Foto: www.un.org

Više od 130 zemalja svijeta će u petak, 22. travnja, na Dan planeta Zemlje, u New Yorku potpisati globalni klimatski sporazum koji je usvojen na UN-ovoj konferenciji u Parizu prošle godine. Dan planeta Zemlje u cijelom se svijetu obilježava kako bi se mobilizirala javna podrška zaštiti okoliša. U Hrvatskoj ga je početkom 90-ih godina počelo obilježavati Društvo za unapređenje kvalitete življenja. Mnoge udruge i organizacije, u posljednje vrijeme i gradovi, općine, škole pa čak i tvrtke ovim povodom ukazuju na okolišne probleme. Dan planeta Zemlje je jedan od najvažnijih na području zaštite okoliša te prvi koji je krenuo od građanskih pokreta za zaštitu okoliša.

U skladu sa sporazumom, Zelena akcija je zatražila od hrvatske Vlade trajno odustajanje od štetnih projekata baziranih na fosilnim gorivima poput termoelektrane Plomin C i eksploatacije nafte na Jadranu.

Iako bi klimatski sporazum trebao biti ambiciozniji, bitno je da ga sve države što prije potpišu i ratificiraju kako bi se smanjile posljedice klimatskih promjena i krenulo prema razvoju niskougljičnog društva, što hrvatski građani već dugo zahtijevaju. Primjerice, na referendumu o izgradnji Plomina C koji je održan u ožujku 2015., 94% građana Labinštine glasalo je protiv ove termoelektrane. Na referendumu u Pločama iste godine, više od 90% ljudi izjasnilo se protiv gradnje termoelektrane na ugljen u svom gradu. Također treba podsjetiti na veliko protivljenje građana projektu bušenja Jadrana zbog nafte, što je bio jedan od glavnih razloga odustanja naftnih kompanija. Nova energetska strategija RH koja je u fazi izrade mora se temeljiti na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije te konačno označiti kraj fosilne ere u Hrvatskoj.

Zbog toga su 21. 4. 2016. aktivisti Zelene akcije, uoči potpisivanja globalnog klimatskog sporazuma organizirali akciju ispred Vlade RH. Zelena akcija je pozdravila sudjelovanje Hrvatske na simboličnom potpisivanju klimatskog sporazuma u New Yorku, ali na nacionalnoj razini potrebne su konkretne mjere napuštanja projekata temeljenih na fosilnim gorivima koji uzrokuju porast stakleničkih plinova. Moratorij na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu koji se nalazi u službenim smjernicama rada Vlade, kao i privremeni moratorij na Plomin C, pozitivan su korak, ali potrebno je i konačno odustajanje od tih štetnih projekata.

Zelena akcija je pozvala Vladu RH da što prije ratificira klimatski sporazum kao što su već napravile pacifičke zemlje Fiji, Palau i Maršalovi Otoci. Dodatno, Hrvatska može odigrati pozitivnu ulogu i unutar Europske unije na način da inzistira na reviziji klimatskih i energetskih ciljeva od 2020. do 2030. jer nisu u skladu s pariškim sporazumom.

Bookmark the permalink.

Comments are closed