KORALJNI GREBEN PRED ZAGAĐENJEM

Prekomjerna industrijalizacija duž Velikog koraljnog grebena u Australiji mogla bi nanijeti velike štete jednom od najvažnijih ekosustava na Zemlji, navodi najnoviji izvještaj WWF-a “Veliki koraljni greben pod prijetnjom”. U izvještaju se navodi da bi ispuštanje otpada iz proširenih luka moglo imati katastrofalne posljedice za greben koji je pod UNESCO-vom zaštitom i nalazi se na Listi izuzetno ugroženih područja svjetske baštine. Kako bi se zaustavilo uništavanje ovog već ugroženog ekosustava, WWF je pozvao vladu Australije da zabrani odlaganje otpada nastalog jaruženjem na području Velikog koraljnog grebena.

koraljni greben

Tekst: croenergo.eu

Foto: www.wwf.com

Prekomjerna industrijalizacija duž Velikog koraljnog grebena u Australiji mogla bi nanijeti velike štete jednom od najvažnijih ekosustava na Zemlji, navodi najnoviji izvještaj WWF-a “Veliki koraljni greben pod prijetnjom”. U izvještaju se navodi da bi ispuštanje otpada iz proširenih luka moglo imati katastrofalne posljedice za greben koji je pod UNESCO-vom zaštitom i nalazi se na Listi izuzetno ugroženih područja svjetske baštine.

Kako bi se zaustavilo uništavanje ovog već ugroženog ekosustava, WWF je pozvao vladu Australije da zabrani odlaganje otpada nastalog jaruženjem na području Velikog koraljnog grebena. Veliki koraljni greben jedno je od najvažnijih svjetskih morskih staništa, dom je ugroženim vrstama, važan je ekonomski pokretač za Australiju, ali je i prirodno bogatstvo cijele planete.
Planiranim proširenjem luka raskopao bi se 51 milijun metara kubičnih oceanskog dna. Ovom masom, Empire State Building mogao bi se ispuniti čak 49 puta! Najveći dio otpada bio bi bačen na vrlo osjetljiva mjesta na grebenu gdje su struje takve da bi mogle nositi otpad u radijusu od 80 kilometara. Jaruženje morskog dna i izbacivanje otpada mogli bi uništiti koralje i ugroziti opstanak već ugroženih vrsta poput morskih kornjača.
Iako se već postojeći izgrađeni kapaciteti jedva koriste, Australija pokušava udvostručiti mogućnost izvoza ugljena u državi Queensland, pokazala je nezavisna studija kompanije Dalberg Global Development Advisors. Industrija ugljena na globalnom nivou je u postepenom padu jer ustupa mjesto obnovljivoj energiji, navodi se u istom izvještaju.  Stoga, kako bi se zaštitio greben, ali i 69 tisuća radnih mjesta koja postoje zahvaljujući njemu,australska vlada mora zabraniti bacanje otpada i jaruženje duž cijelog Velikog koraljnog grebena.
Ako se daljnje propadanje Velikog koraljnog grebena ne zaustavi, postoji bojazan da bi UNESCO ovo područje mogao uvrstiti na listu područja „u opasnosti”. Status grebena i njegovo stanje bi mogli biti povod za brojne kontroverze na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu, koje se 2016. godine održava u Bonnu, Njemačka.
Prema izvještaju WWF-a, brojne vodeće banke su se povukle iz financiranja ovog projekta zbog razarajućeg utjecaja koji bi imao na okoliš. WWF poziva kompanije da ne investiraju ili sudjeluju u projektima koji bi mogli ugroziti Veliki koraljni greben, ali i druga područja s UNESCO-ove Liste svjetske baštine.
Na primjeru Velikog koraljnog grebena, zdrava morska staništa mogu biti pokretač ekonomskog razvoja koji ljudima pružaju radna mjesta i blagostanje, a odgovorno upravljanje oceanom, ne samo da će očuvati morske ekosustave, već će omogućiti i hranu i posao za milijarde ljudi te predstavlja ključno rješenje za održivu budućnost.

Bookmark the permalink.

Comments are closed